Ekonomija, ali ne onakva kakvu poznajete

Ha Joon Chang (N. LAZAREVIĆ)
Ha Joon Chang (N. LAZAREVIĆ)

Profesor sveučilišta u Cambridgeu, i jedan od vodećih svjetskih ekonomista, Ha-Joon Chang održao je jučer na Fakultetu ekonomije i turizma Dr. Mijo Mirković, pulskog sveučilišta Jurja Dobrile, predavanje za studente i sve građane, naslovljeno "Economics, but not as you know it" (Ekonomija, ali ne onakva kakvu poznajete), predstavljajući ujedno svoju posljednju knjigu "Economics, the users guide" (Ekonomija – upute za upotrebu).

Suradnja FET-a i Cambridgea

Ovaj događaj godine na FET-u dio je trodnevnog programa boravka profesora Chana koji je gostovao u Puli na poziv svojih pulskih kolega Deana Sinkovića i Marinka Škarea, a u sklopu kojeg je bilo riječi i o budućoj suradnji FET-a i Cambridgea. Okupljene je pozdravio rektor Sveučilišta Alfio Barbieri, dok je renomiranog gosta kratko predstavio gostujući profesor u Puli Milford Bateman.

Prema anketi u časopisu Prospect, profesor Ha-Joon Chang je 2014. godine proglašen trećim najutjecajnijim ekonomistom svijeta. Autor je brojnih znanstvenih članaka i knjiga koje su svjetski bestselleri, a radio je, između ostalog, kao savjetnik Svjetske banke, Azijske banke za razvoj i Europske investicijske banke te za više agencija Ujedinjenih naroda. Na FET-u je 2014. održao uvodničku prezentaciju u sklopu međunarodne znanstvene konferencije ''Cooperatives in local and regional development'', koju je u suradnji s tom obrazovnom ustanovom organizirao Međunarodni savez zadruga.

- Zanimljivo je kako ljudi olako odustaju od ekonomije, držeći je kompliciranom, nerazumljivom i prepuštajući ju stručnjacima, dok istovremeno imaju čvrste stavove o mnogim drugim temama za koje je također potrebno određeno predznanje. Smatram da 95 posto ekonomije čini zdrav razum, a preostalih pet posto je moguće razumjeti ukoliko vam to netko objasni na pristupačan način. Pritom ne mislim na svojevrsnu dječju verziju ekonomije ili "Vodič kroz ekonomiju za idiote". Riječ je o svim bitnim pitanjima ekonomije - što je ona, koje su joj etičke osnove, je li moguće odvojiti ekonomiju od politike te kako različiti načini koncipiranja politike utječu na naše viđenje svijeta, objasnio je profesor Chang.

Napomenuo je da je važno imati bar približnu predodžbu o brojevima, poput bruto domaćeg proizvoda (BDP) radi kvalitetnije analize i razumijevanja činjenica ili kako biste bar znali što tražite, a pronaći uvijek možete na Internetu. Nepoznavanje "brojeva" u slučaju krize u Grčkoj može dovesti do zaključka da su Grci lijeni, što nije točno, jer rade 30 posto više nego, primjerice, Nizozemci. Problem je, u ovom slučaju, u produktivnosti, rekao je, otvarajući i niz drugih pitanja poput povezanosti individualne produktivnosti ne samo s nečijim sposobnostima, već i s institucijama, infrastrukturom i nizom drugih faktora koji čine društvo u cjelini.

Švicarski nožić umjesto čekića

Profesor Chang je upozorio i da "brojke" treba uvijek uzimati umjereno i s dozom opreza, poput soli te da je dobro znati da je ekonomija znanost u kojoj ne postoji samo jedna ispravna teorija. Najmanje je devet glavnih ekonomskih škola mišljenja, a s onim manjima još ih je mnogo više. Sve one imaju prednosti i mane. Zaključio je da je dobro proučiti raznolike pristupe kako bi u potpunosti razumjeli ekonomiju. Pokazao je to na primjeru uspješnog razvoja Singapura koji neki pripisuju tržišnoj politici i otvorenosti za strane investicije. Prema njegovom mišljenju to je samo djelomično točno. Naveo je da je u Singapuru država vlasnik gotovo 90 posto zemljišta, da 85 posto stanova osigurava državna stambena tvrtka te da poduzeća u vlasništvu države ostvaruju 22 posto BDP-a, a za objašnjenje uspjeha te zemlje potrebno je poznavati i uvažiti različite ekonomske teorije. Zanimljivo je da brojne teorije dijele određena shvaćanja iako se nalaze na suprotnim krajevima političkog spektra. I zbog toga profesor Chang je savjetovao studentima da kao metaforički alat ne koriste čekić, već švicarski nožić, jer čekić je dobar u slučaju čavla, ali katastrofalan kad su u pitanju želatina ili jaje. Švicarski nožić, poput izbora različitih teorija, omogućuje korištenje one prave u pravom trenutku i na pravom mjestu. (Kristina FLEGAR)


Podijeli: Facebook Twiter