Lucka uprava Pula upravlja pulskom lukom i drugim javnim lukama i sidrištima na Puljštini. Njezin se rad i ingerencija temelje na Zakonu o pomorskom dobru, a operativni dio posla na statutu te zakonima i podzakonskim aktima kojima su uredene pomorske djelatnosti. Zadaca joj je upravljati pomorskim dobrom te stalno brinuti o ocuvanju i unaprjedenju odnosa u gospodarenju tim osjetljivim resursom. Osim Pule, gdje pokriva cijeli akvatorij luke i tocno odreden kopneni dio, pulska Lucka uprava nositelj je odgovornosti u još 11 luka i lucica, od Vodnjana odnosno Peroja pa sve do Marcane, tocnije krnicke luke.
Pula ima svoje specificnosti, kao što su granice pomorskog dobra, plovni putovi, zagadenje, razvoj luke na moru te nova, nedavno uvedena ekološka renta.
- Pulska luka po prostoru i sadržaju predstavlja složeni lucki bazen, u cijem se unutarnjem dijelu, od otoka Sveti Andrija prema staroj gradskoj jezgri, intenzivno gospodarski djeluje. Tu su smješteni razni industrijski subjekti, za koje vrijedi status luke posebne namjene. U tom se dijelu ujedno obavlja putnicki i robni promet, iskrcaj ribe, nauticka djelatnost i sve ostale pomorske operacije. Pomorsko dobro zapravo je podijeljeno po djelatnostima. Medutim, u praksi su stvari daleko složenije. Naime, u kopnenom dijelu luke djelatnosti su tocno razgranicene, a u onom morskom, iako je koncesijom definiran i akvatorij, u vecini slucajeva koncesija nije dodijeljena, a samim time ni odredena obveza dobrog gospodarenja i brige. Formalno je taj dio pod našom ingerencijom, iako ga koriste svi subjekti u luci, a služi i za potrebe plovnog puta, kaže upravitelj Lucke uprave Donald de Gravisi
Pod ingerencijom Lucke uprave je dio od glave lukobrana do rta Cristo. Taj dio unutarnjeg plovnog puta koriste svi sudionici luckog prometa, koji ga ujedno i zagaduju. To je bio dovoljan razlog za nedavno uvodenje ekološke naknade, jer ce tako svi subjekti koji koriste luku solidarno podijeliti troškove njena održavanja. Procjenjuje se da bi od te naknade pulska Lucka uprava godišnje mogla uprihoditi oko 150 tisuca kuna. De Gravisi kaže da bi veliki subjekti - Uljanik, Ina, Tvornica cementa i ACI - trebali placati po 30 tisuca kuna, a Kamen Pazin i Tehnomont po 15 tisuca. Na pitanje kako ce se koristiti taj novac De Gravisi odgovara da ce svaka kuna biti utrošena za ocuvanje akvatorija od zagadenja.
Možda bi bilo pretjerano apelirati na ekološku svijest, ali budimo realni - nijedan korisnik luke u zadnjih 60 godina, ni Tvornica cementa ni Ina ni Tehnomont niti ACI, nije u ambijentalnom smislu u luku sustavno uložio ni kune. Nadamo se da ce prihvatiti potrebu uvodenja ekološke naknade, kaže De Gravisi.
Onecišcenja u pulskoj luci ima stalno, pretežito kao posljedica gospodarsko-proizvodnih aktivnosti. Na Luckoj upravi je odgovornost održavanja luke i otklanjanja onecišcenja mora.
- Rijec je uglavnom o uklanjanju zauljenih voda ispuštenih s brodova te drugih onecišcenja. Sve su intervencije bile na teret našeg proracuna. Teško se može utvrditi tko je prouzrocio onecišcenje. Obicno su to brodovi u tranzitu, u ležarini, na popravku i slicno, ali u svakom slucaju i oni su sudionici u luckom prometu. Krajnje je apsurdno da financiranje i uklanjanje onecišcenja pulskog luckog bazena padne na leda njegovih najmanjih korisnika, od ribara pa do izletnickih brodova, jer su oni i jedini izvor prihoda ove uprave u pulskom bazenu. Stoga je to još jedan razlog za solidarni karakter ekološke naknade. Aktivnosti ce se odvijati ovisno o raspoloživim sredstvima. Imamo podršku Grada, što je jako bitno, a uvjeren sam da ce sudionici u luckom životu prihvatiti cinjenicu da je luka odgovornost svih nas i da je uvodenje ove naknade viši interes te da nitko ne smije biti izuzet, zakljucio je De Gravisi.