"Ekologija i tehnologija, spas ili propast" naslov je predavanja filozofa Tomislava Medaka kojeg će održati u sklopu projekta Zelena knjižnica u Sveučilišnoj knjižnici u Puli 18. rujna s početkom u 18 sati. Predavanje je besplatno, a organizira ga Društvo bibliotekara Istre.
Planetarna ekološka kriza karakterizirana klimatskim promjenama, masovnim izumiranjem životinjskih i biljnih vrsta, poremećajima Zemljinih biokemijskih ciklusa, topljenjem polarnih ledenih kapa i povećanjem razine mora posljedica su ljudskog djelovanja. Osjetno ljudsko djelovanje na Zemljine sustave započelo je industrijskom revolucijom, primjenom fosilnih goriva i ubrzanom ekspanzijom kapitalističkog načina proizvodnje, a drastično ubrzanje doživjelo je nakon Drugog svjetskog rata i ulazom nafte u masovnu primjenu. Te promjene u produktivnosti proizvodnje i ekonomskom rastu u velikoj mjeri omogućile su tehnološke inovacije. Progresivistički svjetonazor i tehno-znanost najvažniji su faktor ljudskog razvoja proteklih stoljeća.
U uvjetima ekološke krize taj prometejski svjetonazor nastavlja prevladavati. Iako je tehnologija dio problema, još uvijek se na nju gleda kao na rješenje. Scenarij smanjivanja globalnih emisija CO2 na koji su dobrovoljno pristale zemlje potpisnice Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama pretpostavlja brzinu tehnološke inovacije, neprovjerene tehnologije i masovnost njihove primjene kakva nije poznata u prethodnim tehnološkim revolucijama. Može li četvrta industrijska revolucija biti brža od prethodnih i biti dovoljno brza da omogući duboku dekarbonizaciju i odvajanje ekonomskog rasta od iscrpljivanja Zemljinih prirodnih resursa?
Tomislav Medak istraživački se bavi političkom ekonomijom tehnologija i medija, intelektualnim vlasništvom i nejednakostima u ekonomiji znanja. U ovom će izlaganju govoriti o ograničenosti spomenutog svjetonazora koji teške političke i ekonomske odluke prikriva uzdanjem u tehnološka rješenja. Spomenut će i tehnologije koje mogu pomoći pri smanjivanju učinaka ekološke krize i izgradnje drugačijeg metaboličkog odnosa čovječanstva i planetarnog okoliša pod uvjetom da ekonomski rast više nije prioritet globalnog društvenog razvoja. (P. SOFTIĆ)