Najavljeno uvodenje ekološke naknade na plasticne vrecice, od dvije kune po komadu, ugasit ce pedesetak hrvatskih tvrtki koje se bave proizvodnjom sirovine za vrecice i vrecica, a time i tri tisuce radnih mjesta, porucili su s konferencije za novinare u ponedjeljak proizvodaci vrecica te zagovornici plastike.
Alternativne vrecice, izradene od papira ili tekstila, kazali su, više opterecuju okoliš od plasticnih vrecica, jer se u njihovoj proizvodnji troši daleko više vode i proizvodi puno više ugljicnog dioksida, a buduci da Hrvatska vlastite proizvodnje tih vrecica niti nema, povecat ce se uvoz na štetu hrvatskog izvoza plastike.
Dragutin Drcic, vlasnik tvrtke Optiplast iz Siska, koja u proizvodnji vrecica zapošljava 40 radnika na upit novinara kako drugacije natjerati gradane da vrecice ne bacaju u okoliš, odgovara da ce ministrici Mireli Holy predložiti da se gradanima u buducem sustavu selektiranja kucnog otpada omoguci i odvojeno odlaganje plasticnih vrecica, koje ce proizvodaci zatim reciklirati.
Domaci proizvodaci upozoravaju i na to da ce hrvatski gradani plasticne vrecice, u slucaju poreza, kupovati u BiH, Srbiji i drugdje u regiji po znatno nižim cijenama, što znaci da ce Hrvatska tada zbrinjavati tudi otpad, a poticati proizvodnju u drugim državama.
Vec cetiri godine proizvodaci, culo se, placaju 1.500 kuna naknada za zbrinjavanje svake tone vrecica koju stavljaju na tržište, Fond za zaštitu okoliša od toga svake godine zaradi 3,5 milijuna kuna, no sustav zbrinjavanja još uvijek - ne postoji.
Prema neslužbenim informacijama iz Ministarstva zaštite okoliša, uvodenje poreza na vrecice sigurno nece biti moguce prije pocetka iduce godine.
Prema rijecima prof. Igora Catica iz Društva za plastiku i gumu, proizvodnja tisucu plasticnih vrecica proizvede 292 kilograma CO2, papirnatih vrecica pet puta više, dok se herbicidima korištenim u proizvodnji platnenih vrecica svake godine otruje milijun ljudi.