Hrvatska je jedna od tri zemlje članice EU-a koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog velikih vanjskih obveza, slabljenja izvoza i brzo rastućeg duga opće države, zaključila je u srijedu Europska komisija.
Komisija je objavila rezultate dubinske analize makroekonomske situacije u 17 zemalja članica Europske unije. Za 16 zemalja Komisija je jesenas utvrdila potrebu za dubinskom analizom, a naknadno je dodana Irska, koja je nedavno izišla iz programa financijske pomoći. U Komisiji konstatiraju neravnotežu u 14 zemalja, a prekomjernu neravnotežu u njih tri - Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji.
U Bruxellesu ističu da Hrvatska ima znatan vanjski dug, sve slabiji izvoz, visoko zadužene tvrtke i brzo rastući dug opće države, "a sve to u kontekstu niskog rasta i slabih kapaciteta za prilagodbu". "Postoji potreba za znatnim dodatnim naporima na fiskalnoj konsolidaciji kako bi se smanjio deficit i kako dug ne bi postao neodrživ. Hrvatska ima prekomjerni proračunski deficit i treba do kraja travnja ove godine poduzeti učinkovite mjere kako bi ga riješila. Ne poduzme li dodatne mjere, postoji opasnost da neće ispuniti svoje ciljeve u 2014. godini", navodi Komisija.
Nakon ekspanzivne faze u kojoj su akumulirane neravnoteže, Hrvatska je sada suočena s produljenom depresijom gospodarskih aktivnosti, u čemu je na vidjelo izišao niz vanjskih i unutarnjih rizika, primjećuju u Bruxellesu.
Naglašavaju da smanjivanje vanjskog duga ovisi o povećanju konkurentnosti i jačanju izvoza, mimo turizma, kako bi se ubrzao rast. Također navode da je razduživanje nefinancijskih korporacija tek u početnoj fazi i da nema kreditiranja u tom segmentu. Državna poduzeća, koja u nekim sektorima još imaju dominatnu poziciju i mnoga među njima nisu još restrukturirana, općenito su prezadužena i slabo profitabilna.
U Bruxellesu napominju i da će prilagodba tržišta rada biti od ključne važnosti za poticanje rasta i prilagodbe u svjetlu vanjskih i unutarnjih slabosti. Poslovno okruženje u Hrvatskoj je ispod prosječne razine u zemljama članicama iz srednje i istočne Europe. Sve to znači slabi potencijal za rast, što otežava popravak bilance privatnog sektora i povećava potrebu za fiskalnom konsolidacijom, dodaju u Komisiji.
Upozoravaju da će zbog prekomjernih makroekonomskih neravnoteža pratiti provedbu mjera u Hrvatskoj i o tome redovito izvješćivati Vijeće EU-a. Dubinska analiza poslužit će kao analitički temelj za otvaranje dijaloga sa zemljama članicama u sklopu njihovih priprema za donošenje nacionalnih reformskih programa i stabilizacijskih i konveregencijskih programa (srednjoročnih fiskalnih planova). Ti programi moraju biti predani Komisiji do kraja travnja ove godine, a Komisija će ih ocijeniti početkom lipnja kada će objaviti i preporuke za svaku zemlju u sklopu zaključne faze Europskog semestra.
Za zemlje s prekomjerenim makreokonomskim neravnotežama, Komisija će također u lipnju odlučiti jesu li potrebni dodatni koraci. Ostalih 11 zemalja koje imaju neravnoteže su Belgija, Bugarska, Njemačka, Irska, Španjolska, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Finska, Švedska i Velika Britanija. Faktori neravnoteža razlikuju se od zemlje do zemlje i obuhvaćaju visoku vanjsku zaduženost ali i stalne velike viškove na tekućim računima bilance plaćanja, što odražava slabu domaću potražnju, a što je slučaj u Njemačkoj. (Hina)