Europska komisija zatražila je u srijedu, na početku novog europskog semestra, dubinsku analizu za 16 zemalja Unije radi naznaka moguće slabije konkurentnosti i makroekonomskih neravnoteža.
Među zemljama za koje će se izraditi dubinska analiza ekonomskih kretanja je i Hrvatska, koja se suočava s nizom pokazatelja makroekonomske neravnoteže, bilo da je riječ o izrazito negativnoj stopi neto stranih ulaganja, izgubljenom udjelu na izvoznom tržištu, dugu opće države ili visokoj stopi nezaposlenosti.
Negativna stopa neto stranih ulaganja u Hrvatskoj od gotovo 90 posto u odnosu na BDP (a Komisija zabrinjavajućim smatra već minus od 35 posto BDP-a) uglavnom je rezultat akumulacije deficita tekućeg računa prije globalne krize. No, on je od početka globalne ekonomske krize postupno prilagođavan te lani gotovo doveden u ravnotežu.
Tekući račun, međutim, uglavnom odražava depresivnu domaću potražnju, ali i slabe izvozne mogućnosti. Akumulirani dug privatnog sektora od 132 posto BDP-a, pak, posljedica je snažnog priljeva kapitala u pretkriznom periodu.
Udio loših kredita, kako se navodi u izvješću, značajno je porastao od 2008. godine i to uglavnom u korporativnom sektoru, ali djelomično i zbog većeg servisiranja duga kućanstava izloženih kreditima u švicarskim francima. Istovremeno se povećao dug opće države zbog gospodarskog pada i izostanka značajne fiskalne prilagodbe dok dug poduzeća u državnom vlasništvu podrazumijeva potencijalne obveze za državu. Dug opće države od 56 posto BDP-a lani ispod je gornje dopuštene granice.
Regulatorni teret kao i nedostatak konkurencije u mnogim gospodarskim sektorima predstavljaju ozbiljnu prepreku za rast i stvaranje novih radnih mjesta. Nastavak recesije zajedno s rigidnosti na tržištu rada te "uskim grlima" u sustavu socijalne sigurnosti doveli su do pada zaposlenosti uglavnom u privatnom sektoru te je stopa nezaposlenosti porasla na gotovo 16 posto u prošloj godini.
Poseban problem je nezaposlenost mladih, sa stopom iznad 40 posto. Komisija navodi da visok udio dugotrajno nezaposlenih ukazuje na strukturne probleme domaćeg tržišta rada. Kako se ističe, udio građana Hrvatske kojima prijeti siromaštvo u uzlaznom je trendu i među najvišima je u Europi.
Osim Hrvatske dubinska analiza očekuje Španjolsku, Sloveniju, Francusku, Italiju, Mađarsku, Belgiju, Bugarsku, Dansku, Maltu, Nizozemsku, Finsku, Švedsku, Veliku Britaniju, Njemačku i Luksemburg. Te će analize biti objavljene na proljeće iduće godine.
Treća najgora zemlja EU-a po padu proizvodnje
Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji ponovo je smanjena u rujnu, a Hrvatska je u skupini zemalja koje bilježe najveći pad, pokazale su procjene Eurostata.
U rujnu je tako sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena za 0,5 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je porasla jedan posto. Blaži pad zabilježen je na razini svih 28 članica i iznosio je 0,2 posto. Među članicama, najveći pad industrijske proizvodnje bilježi Portugal s minusom od 11,2 posto. Slijede Luksemburg s padom od 4,1 posto i Hrvatska s padom od 3,3 posto. (G. GALIĆ/NL)