Hrvatska je u proteklih godinu dana napravila veliki napredak u svim podrucjima, što je omogucilo završetak pristupnih pregovora, a preostali dio posla treba obaviti do dana ulaska u Europsku uniju 1. srpnja 2013., objavila je u srijedu Europska komisija.
EK je u srijedu prihvatio tzv. paket o proširenju, koji sadrži izvješca o napretku svih zemalja kandidata i potencijalnih kandidata, povoljno mišljenje za pristupanje Hrvatske EU-u, mišljenje o kandidaturi Srbije i strategiju proširenja za sljedecu godinu.
Povjerenik za proširenje Štefan Fuele upoznao je sa sadržajem u srijedu prihvacenih dokumenata najprije clanove Odbora za vanjsku politiku Europskog parlamenta, a nakon toga ce održati konferenciju za novinare.
Radi se o posljednjem izvješcu o napretku Hrvatske, koja je u lipnju ove godina završila pregovore i koja nakon potpisivanja ugovora o pristupanju, najavljenog za 19. prosinca, dobiva status zemlje pristupnice, a ne više zemlje kandidatkinje.
Komisija u svom izvješcu navodi da je Hrvatska napravila veliki napredak, posebice u podrucju pravosuda i temeljnih prava te u podrucju koje pokriva poglavlje Pravda, sloboda i sigurnost te da preostali dio posla treba biti obavljen do dana ulaska u EU.
Komisija dodaje da se Hrvatska obvezala na nastavak posla da bi ostvarila održive rezultate, posebno u podrucju reforme pravosuda i javne uprave, borbe protiv korupcije, manjinskih prava, povratka izbjeglica i procesuiranja ratnih zlocina.
Hrvatska treba dogradivati postignute rezulatate u procesuiranju korupcije te u potpunosti provesti novi preventivni pravni okvir koji povecava transparentnost u javnim nabavama, financiranju stranaka i u podrucju sukoba interesa. Takoder se traže daljnji napori prema izgradnji moderne, depolitizirane i prema gradanima usmjerene javne službe.
Komisija navodi da ce pozorno pratiti napredak Hrvatske u svim podrucjima do dana ulaska u EU.
U izvješcu se navodi da hrvatsko gospodarstvo nakon tri godine recesije, koja je povecala nezaposlenost, proracunski deficit i dug, pokazuje znakove blagog oporavka. Deficit tekuceg racuna je znatno smanjen, ali je vanjski dug nastavio rasti i on predstavlja kljucnu slabu tocku.
Monetarna politika je sacuvala tecaj i financijsku stabilnost. Komisija navodi da je potrebno provesti strukturne reforme, ukljucujuci reforme tržišta radne snage i poboljšanje poslovne klime.
Hrvatska ce trebati dovršiti proces restrukturiranja brodogradilišta te pojacati administrativne kapacitete potrebne za provedbu zakona i standarda EU-a te za apsorpciju sredstava iz europskih fondova.
Hrvatska je prva zemlja koja je pregovarala prema strožim kriterijima i mjerilima za otvaranje i zatvaranje poglavlja. Dužnosnici Komisije isticu da je Hrvatska primjer transformacijske moci EU-a, navodeci da je ona danas drukcija zemlja u odnosu na stanje prije pocetka pregovora.