Europska komisija (EK) striktno će nadzirati Hrvatsku u provedbi mjera najavljenih za smanjenje prekomjernog proračunskog deficita (EDP), rekao je danas izvor iz EK-a.
Taj izvor danas je na predstavljanju preporuka EK-a Hrvatskoj, na kojoj su sudjelovali predstavnici javnog i privatnog sektora, civilnog društva i medija, istaknuo da će Komisija konstantno nadgledati Hrvatsku te će u listopadu njezina misija ocijeniti napredak u provedbi.
Ocijeni li tada EK da Hrvatska nije učinila dovoljno, može proglasiti hrvatski napredak nedovoljnim. U tom slučaju od hrvatske Vlade zatražit će detaljan korektivni akcijski plan koji će ona morati predati EK-u u roku četiri mjeseca. Ako pak taj plan ne dobije zeleno svjetlo, slijedi njegova revizija, a ako i nakon toga ne bude uočen zadovoljavajući napredak, može se aktivirati sankcijski sustav, kaže izvor iz EK-a.
Europska komisija jučer je objavila da je Hrvatska poduzela učinkovite mjere za smanjenje proračunskog deficita te joj je dala preporuke za poboljšanja u osam područja.
U području stabilnosti javnih financija Hrvatskoj se preporučuje da u potpunosti provede proračunske mjere za ovu godinu te da pojača proračunsku strategiju i dodatno konkretizira najavljene mjere za 2015. i 2016. godinu. Također se preporučuje da pojača nadzor na rashodovnoj strani i da do ožujka sljedeće godine provede temeljitu reviziju rashoda. Preporučuje se i optimizacija prihoda kroz proširenje porezne baze odnosno uvođenje poreza na imovinu do 2016. godine. Hrvatski porezni sustav ima previše iznimaka, pa se nedostatak prihoda po toj osnovi kompenzira indirektnim porezima kojih bi bilo manje da je manje iznimaka, kaže izvor iz EK-a.
Kad jer riječ o održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava, EK ocjenjuje da je Hrvatska na dobrom putu, ali traži ubrzanje planiranog pomicanja dobi za odlazak u mirovinu za žene i muškarce na 67 godina. Preporučuje se i redukcija ranih umirovljenja, a u području zdravstva brza provedba masterplana.
U području tržišta rada izvor iz EK-a naglašava važnost dovršetka reforme Zakona o radu do kraja ožujka 2015. godine te reviziju sustava određivanja plaća, smatrajući da njihova visina nije odgovarajuća s obzirom na produktivnost. Kod socijalne zaštite od Hrvatske se očekuje revizija tax-benefit sustava do kraja ove godine.
EK smatra i da treba poboljšati poslovnu klimu te preporuča do ožujka 2015. godine utvrditi cilj znatnog smanjenja administrativnih zahtjeva, uključujući i parafiskalne namete.
Komisija traži od Zagreba da do listopada ove godine izradi detaljan plan za upravljanje javnom imovinom i osigura da se državnim tvrtkama upravlja na transparentan i odgovoran način. Također se traži da do kraja ove godine pojača ulogu trgovačkih sudova u nadzoru transparentnosti i zakonitosti u provedbu predstečajnih nagodbi.
Što se tiče imovine banaka, izvor iz EK-a smatra da bi bilo dobro optikom Europske središnje banke (ECB) koja se tiče revizije bankovne imovine, uz četiri najveće banke koje djeluju u Hrvatskoj, obuhvatiti i manje banke koje su sada izvan ECB-ova dosega.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU-a Branko Grčić, koji je pratio prezentaciju predstavnika EK-a, ocijenio je izvješće Bruxellesa vrlo realnim i objektivnim te rekao da je Vlada svjesna potrebnih iskoraka. Izvijestio je da Vlada formira poseban tim koji će na dnevnoj bazi s EK-om analizirati stanje u provedbi preporuka.
Za čelnika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa, preporuke EK-a su put k društvenom raslojavanju. On upozorava da predložene mjere, kao što su kasnije umirovljenje i lakše otpuštanje, nemaju previše dodira s prekomjernim deficitom. Općenito smatra da su preporuke površne i nedorečene i da odstupaju od Europske socijalne povelje. (Hina)