Medicinski gledano, najzdravije je glavninu prehrane bazirati na svježim, sezonskim i lokalnim namirnicama. Medutim, i iz gastronomskih i iz zdravstvenih razloga dobro je ponekad kušati hranu koja potjece iz najudaljenijih krajeva zemlje. U tom je smislu zanimljivo egzoticno voce i povrce, koje k nama stiže u svim godišnjim dobima
Bananu, ananas, narancu, limun, limetu, mandarinu, ogrozd, rogac, patlidžane, rajcice, kukuruz, datulje, grejpfrut, smokve, dinje, lubenice, mango, papaju ili kivi odavno smo prisvojili – iako im je stvarna domovina daleko od Hrvatske, mnoge od tih vrsta uspijevaju kod nas ili su toliko dugo prisutne u ponudi da svi znaju kako se jedu i pripremaju. Ovoga puta tek cemo podsjetiti da se primjerice ananas i dinja mogu poslužiti i uz slana jela poput pršuta ili kao dodatak pizzi.
Za razliku od spomenutih stranih vrsta koje smatramo domacima, articoka je ljekovito povrce koje potjece baš iz naših krajeva, a vecina ljudi ga smatra egzoticnim i nema pojma kako se priprema. Articoke su nešto poznatije u dalmatinskoj kuhinji, a pripremaju se krajnje jednostavno: valja ih dobro oprati jer se prljavština skuplja izmedu gustih listova. Vanjske, tvrde listove treba baciti, a peteljku odrezati oštrim nožem. Pirjaju se 30-40 minuta u širokoj posudi dopola pokrivene vodom ili kuhaju na pari. Poslužuju se s umacima (od kopra, šampinjona, bešamel) ili kao dodatak pizzi.
Najljekovitija tvar u articokama je gorki cinarin. Osim što dobro djeluju na jetra i žuc, articoke uklanjaju i neželjene posljedice lijecenja antibioticima. Dobre su i za srce i izvrstan su izvor magnezija, folne kiseline i vitamina A, B i C. Ne savjetuju se dojiljama jer nepovoljno djeluju na izlucivanje mlijeka.
Avokado potjece iz Meksika, no podjednako je popularan i u Kaliforniji. U kulinarskom smislu možemo ga gledati i kao voce i kao povrce jer se od avokada spremaju juhe, sendvici, deserti i cuveni meksicki specijaliteti – guacamole u svim varijantama. Gomilu recepata možete naci na internetu, a kod kupnje je najvažnije znati da se u našim trgovinama znaju naci primjerci pretjerano svijetle zelene boje, što znaci da je plod ubran malo prije vremena.
Od svih stranih i kod nas gotovo nekorištenih namirnica, avokado je nutricionisticki možda najvrednija: u njegovom plodu smjestilo se preko 25 važnih nutrijenata, ukljucujuci vlakna, kalij, vitamin E i B, folnu kiselinu i brojne važne fitokemikalije koje pomažu u prevenciji suvremenih kronicnih bolesti (sprecava rast tumora, štiti srce i krvne žile jer je iznimno bogat zdravim masnocama). Odlican je za dijetu: veliki avokado sadrži 200-250 kalorija, a cak je i dobar izvor bjelancevina. Avokado pomaže da iz druge hrane koju jedemo bolje apsorbiramo ostale nutrijente, pa ga svakako pokušajte uklopiti u redovnu prehranu.
Patlidžana ima okruglih i duguljastih, bijelih, žutih, plavih i ljubicastih (ovi posljednji donedavno su bili jedini u domacoj ponudi). U posljednje vrijeme kod nas se uzgaja i sve cešce prodaje tzv. zlatno jaje (žuti patlidžan). Svi patlidžani slicni su okusom i kvalitetom, pa se i pripremaju na isti nacin.
Pojavljuje li se u americkom filmu scena s obiteljskim ruckom, gotovo da je obavezna slika kukuruza ili slatkog krumpira. Nažalost, kukuruz i obicni krumpir prigrlili smo odmah po otkricu Amerike, dok se batata, batat ili slatki krumpir kod nas može kupiti tek zadnjih nekoliko godina, i to samo u najbolje opskrbljenim trgovackim centrima.
Kad je u pitanju jedenje egzoticnog voca, srecom, ne treba puno mudrovati: vecina se jede sirova, jedino je nekima potrebno oguliti koru. Egzoticno voce posebno je omiljeno u vocnim salatama, sokovima i koktelima, a gotovo svim vrstama zajednicko je da su bogate zdravim vocnim šecerima, vitaminima i mineralima.