Ured egipatskog državnog tužitelja u četvrtak je zapovjedio uhićenje čelnika Muslimanskoga bratstva Mohameda Badiea te njegova zamjenika Kairata el-Šatera, objavili su sudski i vojni izvori, poslije vojnog udara kojim je svrgnut predsjednik Mohamed Mursi.
Šater je bogati poslovni čovjek kojega smatraju glavnim strategom bratstva. On je bio prvi izbor Muslimanskoga bratstva na lanjskim predsjedničkim izborima. Bio je diskvalificiran zbog prijašnjih presuda, pa je Mursi zauzeo njegovo mjesto. Šater i Badie uhićeni su na temelju optužbe da su poticali nasilje u kojem je početkom tjedna pred zgradom Muslimanskoga bratstva u Kairu ubijeno najmanje osam osoba.
Muslimansko bratstvo objavilo je da neće ići oružjem protiv vojske, ali da puč ne prihvaća, rekao je u četvrtak jedan čelnik te organizacije. "Ovo je vojni udar. Ustrajni smo i dokazivat ćemo kako je nelegitiman dok se to ne ispravi, rekao je Mohamed El-Baltagi novinarima na promursijevskome okupljanju ispred jedne kairske džamije.
Čelnik egipatskog ustavnog suda Adli Mansur položio je prisegu kao novi prijelazni predsjednik zemlje u četvrtak, dan nakon što je vojska svrgnula dosadašnjeg predsjednika Mohameda Mursija, prenose agencije.
Mansur je prigodom polaganja prisege rekao da će organizirati nove izbore, ali nije rekao kada bi se oni mogli održati. Također je kazao da je Egipat "ispravio smjer svoje slavne revolucije" kroz masovne prosvjede kojima je tražena Mursijeva ostavka, a koji su u konačnici doveli do njegova svrgavanja. "Zauzet ću se za očuvanje republike, poštivanje ustava i zakona, te zaštitu interesa naroda", rekao je na kratkoj svečanosti u zgradi ustavnog suda Mansur, kojega je na položaj prijelaznog predsjednika imenovala vojska.
Mansur je položio prisegu nakon burna posljednja 24 sata tijekom kojih je vojska svrgnula s vlasti Mursija, što je s oduševljenjem dočekala golema masa ljudi okupljena na ulicama Kaira i Aleksandrije, dok je u sukobima između Mursijevih pristaša i protivnika poginulo 14 osoba, prenosi Reuters.
Mansur će privremeno obnašati dužnost čelnika države, što je prvi korak, kako vjeruje vojska, na mirnom putu prema predsjedničkim i parlamentarnim izborima.
Službe sigurnosti sada drže Mursija i nekoliko čelnika njegovog Muslimanskog bratstva na različitim lokacijama nakon što je Mursi odbio pozive da podnese ostavku, ali ga je vojska na kraju svrgnula s vlasti.
Mansur bi do novih izbora zemlju trebao voditi zajedno s vladom nacionalnog jedinstva. Novine od četvrtka pozdravljaju odlazak Mursija i nazivaju to pobjedom Egipćana, unatoč tome što je na nekoliko izbora prošle godine pobjedu odnijelo Muslimansko bratstvo.
"Pobjeda za legitimitet naroda", pišu državne novinare Al-Gomhuria. Ujedinjeni narodi, SAD i druge svjetske sile nisu osudile svrgavanje Mursija s vlasti, a taj potez vojske nisu proglasile vojnim prevratom jer da su to učinile otvorilo bi se pitanje nametanja sankcija.
I dok se vraća mir na ulice Kaira i drugih gradova, islamisti strahuju da će sada biti proganjani kao što su bili u vrijeme režima Hosnija Mubaraka, svrgnutog u narodnoj pobuni 2011.
Najmanje 14 ljudi je ubijeno i stotine su ozlijeđene u uličnim sukobima. Televizije sklone Mursiju isključene su iz etera. Pad prvog izabranog čelnika Egipta nakon arapskog ustanka 2011. otvara pitanje o budućnosti političkog islama. Duboko podijeljen egipatski narod ponovo se našao u središtu zabrinutosti u regiji traumatiziranoj građanskim ratom u Siriji. Mursiju je sat počeo otkucavati kada su milijuni ljudi izašli na ulice u nedjelju kako bi zatražili njegovu ostavku. Oni su optužili njegovo Bratstvo da je "otelo" revoluciju, utvrdilo svoju vlast te da nije uspjelo oživjeti gospodarstvo.
To je dalo zapovjedniku egipatskih oružanih snaga Abdelu Fatahu al-Sisiju opravdanje za pozivanje na "volju naroda" i zahtjev da predsjednik podijeli vlast ili da odstupi s dužnosti. SAD i druge zapadne zemlje također su vršile snažan pritisak na Mursija da otvori svoju administraciju za šire ideje.
Američki predsjednik Barack Obama, čija administracija daje 1,3 milijarde dolara godišnje egipatskoj vojsci, izrazio je zabrinutost zbog Mursijeva svrgavanja i pozvao je na brzi povratak demokratski izabrane civilne vlade, ali nije osudio potez vojske koji bi mogao blokirati američku pomoć. Obama je pozvao novu vlast da ne provodi proizvoljna uhićenja i rekao je da će SAD razmotriti hoće li zbog vojne akcije doći do nametanja sankcija. Državne novine su objavile da su izdani nalozi za uhićenje 300 članova Muslimanskog bratstva.
Europska unija također je pozvala na brzi povratak demokratskom procesu. (Hina, foto REUTERS)