Najzanimljiviji podaci o trendovima u medijima prvog dana Weekend Media Festivala, koji se održava u Rovinju, mogli su se čuti na panelu "Pogled preko plota" na kojem su stručnjaci predstavili presjek medijskog tržišta država nastalih raspadom bivše Jugoslavije. Prema globalnom istraživanju najveće svjetske konzultantska kuće PW Coopers, koje je predstavio Dejan Ljuština, u svijetu raste i oglašivački i potrošački segment medija, više na nerazvijenim nego razvijenim tržištima.
Posljednjih godina najviše su rasli internet i videoigre pa će se prema trendovima 2016. izjednačiti digitalni i tradicionalni oglašivači. Glavni pokretači rasta su novi uređaji - pametni mobilni telefoni i tableti. Sve više Hrvata koristi od dva do tri uređaja, a na vrhu su Japanci s više od deset uređaja po stanovniku.
Kad je riječ o čitanju vijesti, sve se više koristi online. Korisnici nisu spremni plaćati te usluge pa je i pored oglašavanja i dalje glavni problem naplaćivanje elektronskih vijesti. U oštroj konkurenciji televizija i dalje ostaje superstar i nove je tehnologije nisu ugrozile. Važnost televizije će još rasti uvođenjem multiscreen TV s internetom.
Digitalni nosači tako više nisu fenomen nego stvarnost pa će uspjeti oni koji ih budu više koristili. Naveden je primjer BBC-a, koji je s uvođenjem novih medija krajem 2011. godine imao 181 milijun pogleda.
Mit o TV rejtingu
Publici je najzanimljivija tema prvog dana Weekenda bila "Mit o TV rejtingu". U uvodu Magdalena Malinova iz ABG Nielsena, koji u Hrvatskoj mjeri rejting, pojasnila je da se najviše koristi najpouzdanijim elektronskim uređajima, na koje se oslanja 163 milijarde dolara svjetske industrije oglašavanja ili u Hrvatskoj pola televizijskih prihoda. Gledanost televizije i dalje raste, u Hrvatskoj je navečer gleda 1,6 milijuna, više od trećine stanovništva, pa je mjerenje gledanosti izuzetno važno.
Prema riječima Branka Čakarmiša iz slovenske Pop TV Slovenija ima razvijen pay kanale i nove platforme, tek četvrtina gledatelja gleda programe preko antena pa ovakav način mjerenja nije relevantan. U BiH, kako je rekao Darko Aleksić iz mjerača P PLUSA, situacija je specifična jer puno gledatelja prati programe susjednih država.
Prvo se raspravljalo o više puta ponavljanoj tezi da javnu televiziju ne zanima gledanost. Domagoj Novokmet s HRT-a podsjetio je da se javna televizija financira pretplatom pa mora nuditi javne sadržaje, ali i nastojati da oni budu kvalitetni i gledani. Za Novokmeta upitna je i mjerljivost gledanja, budući da se radi s tek 810 uređaja, što je za njega premali uzorak.
Kad je riječ o utjecaju društvenih mreža na gledanost programa Ivan Lovrečak iz RTL-a iznio je podatke da je ta nova platforma važna za privlačenje novih gledatelja, posebno mladih, što je ilustrirao najboljom posjećenošću stranica Exkluziv magazina. Domagoj Novokmet smatra da HRT malo koristi društvene mreže, iako su njihove zvijezde na njima popularne, zbog čega su dobivali prigovore.
U krizi se poznaju junaci
Na panelu se raspravljalo i o utjecaju termina na gledanost. Novokmet je tako rekao da HRT zbog navike gledatelja neće mijenjati termin Dnevnika u 19.30 sati, već će ih privlačiti kvalitetom, što već daje rezultate. Čakarmiš je, međutim, kazao da će se navike gledanja Dnevnika nakon ulaska Hrvatske u EU mijenjati jer će se zbog radnog vremena kasnije dolaziti kući. Svi su se složili da se mlađa populacija informira putem novih internetskih platformi pa će gledanost Dnevnika padati.
Na panelu "U krizi se poznaju junaci" govorilo se o kriznom komuniciranju, toliko karakterističnom za društvo koje je u permanentnoj krizi. Sanja Mikleušević Pavić govoreći o tome zašto je HRT nazvan katedralom duha, naglasila je da je srećom smjer promijenjen, no do toga ne bi došlo da pojedini novinari nisu hrabro kritički nastupali.
Sudionici panela iz korporacijskog PR-a govorili su o kriznom komuniciranju iz njihovog kuta. Predrag Grubić iz Adris grupe je tako elaborirao kako je komunicirati s javnošću iz stigmatizirane duhanske industrije, koja ima mali prostor koji treba inovativno koristiti. Sani Pogorilić iz CARPC-a je pak obrazložio sve zamke komuniciranja u industriji lijekova, čije je tržište također visokoregulirano, a zdravlje je i emocionalna kategorija.
Svi su se složili s tim da bi da se kriza može predvidjeti i prevenirati posljedice bile manje. Sanja Mikleušević Pavić se složila s konstatacijom voditeljice panela Violete Colić iz Premise da je HRT u tome u povoljnijem položaju jer je na pretplati pa ne mora podilaziti gledateljstvu ni komercijalnim centrima moći. Ipak, dva desetljeća na javnoj televiziji obilježena su intrigama i dodvoravanjem vlasti.
Mjesto više tražilo se u dvorani u kojoj je o temi "Provokacija kao komunikacija" govorio Nenad Čanak iz Lige socijaldemokrata Vojvodine. Nizom primjera ilustrirao je načine na koje je kao čelnik proskirbirane stranke s malim proračunom provokativnim porukama privlačio javnost, temeljem čega je na posljednjim izborima dobiveno 60 posto više glasova. Demistificirao je i brojne afere koje su o njemu kao tobožnjem separatistu proizvodili državni mediji, naglašavajući da su sve njegove inicijative proizlazile iz ustavnih ovlasti koje Vojvodina ima u Srbiji. (A. POKRAJAC, snimio M. MIJOŠEK)