Goleme kolicine pitke vode iz Kožljaka, možda i najkvalitetnijeg izvora u državi, zimi završavaju u moru. Taj izvor ne koristimo ni kad se zamute oni raški, buduci da je izvan vodoopskrbnog sustava za Labin, što je zastrašujuca cinjenica. Komentar je to Silvana Vlacica (HDZ) s posljednje sjednice Gradskog vijeca na podatak o lani ostvarenom gubitku od dva milijuna kuna tvrtke Vodovod. Zasjedanje na kojem se raspravljalo i o prošlogodišnjim rezultatima ostale tri gradske tvrtke – Komunalnog poduzeca 1. maj, Labinstana i Labina 2000 – potrajalo je pet i pol sati.
Vlacic se založio za iznalaženje novih tržišnih prilika, spominjuci pokretanje punionice iz nedovoljno iskorištenog Kožljaka. Josip Mohorovic iz HSU-a predložio je, pak, raspisivanje referenduma glede spajanja labinskog Vodovoda u istarski vodoopskrbni i vodozaštitni sustav, za što se trenutno izraduje studija opravdanosti.
Dino Škopac, direktor Vodovoda, kao glavni razlog debelog minusa u 2008. godini oznacio je malu potrošnju vode od oko 1,6 milijuna kubika što je, kako je rekao, jednako prometu od prije 30 godina. Vodovod je gubitaš, istaknuo je, vec niz godina, a plus je ostvaren samo 1993. i 2007. godine (476 tisuca kuna).
Prošlogodišnji prihodi iznose 17,8 milijuna kuna, 2,1 milijun manje nego u 2007. godini, a troškovi su porasli za 320 tisuca kuna. Toliko su otprilike veci izdaci za održavanje vodovodnih linija, mahom starih 50-ak godina, a gubitak vode u mreži iznosi 30 posto (državni prosjek je, veli Škopac, 40 posto). Ove se godine išlo s programom štednje, a niz mjera predložila je i vanjska tvrtka nakon nedavne analize organizacije i uspješnosti tvrtke.
Vlacic potrošnju ne vidi glavnim uzrokom podbacaja jer se, kako je primijetio, potrošilo samo oko 250 tisuca kuna vode manje nego u prethodnoj godini. Usporedio je, medutim, sadašnji broj zaposlenika (65) s onim iz 1978. godine (manje od 40), kada je ostvaren jednak promet. Podcrtao je porast troškova za place od 300 tisuca kuna te visoku nenaplacenu realizaciju.
- To su te rupe gdje curi. Potrošnja je mala u odnosu na broj zaposlenih. Da je netko iz gradskih vlasti vlasnik Vodovoda ili komunalca, zasigurno bi objedinio njihove administrativne službe i tako smanjio troškove, no to je bolno jer bi netko ostao bez položaja. Nisam za otpuštanja, ali zašto onda ne nademo nova tržišta? U plasmanu vode iz punionice s Kožljaka, o kojoj se prica vec godinama, zasigurno bi pomogli i rabacki hotelijeri, dodao je Vlacic.
Direktor Škopac je kazao da se vec ispitivala opravdanost takve višemilijunske investicije, no racunicu mrse, kako rece, veliki igraci poput Jamnice koji caruju tržištem.
- Neoprostiva pogreška bilo bi ikakvo spajanje Vodovoda. Nijedna studija, ako se vodi istinitim podacima, to nece opravdati. Grad i susjedne opcine kao vlasnici Vodovoda niti bi dobili kvalitetniju vodu, niti bolje poslovanje, no izgubili bi samostalnost, upozorio je Vlacic.
Tulio Demetlika (IDS), labinski gradonacelnik i predsjednik Skupštine Vodovoda, naglasio je da se ne treba unaprijed stvarati dojam da se Vodovod želi prodati.
- Izvori su, kao strateški resurs, državno, a ne vlasništvo lokalne zajednice. Vodovod ima samo koncesiju na odredene izvore, približio je Demetlika.
- Izvori su na ovom podrucju i Vodovod Labin ce, dok god bude poslovao zakonito, njima upravljati, uzvratio je Vlacic.