Kada ih snađe neka veća nevolja, posebno u gluho doba noći, vikendima i praznicima, ljudi i dalje dolaze u ambulantu Hitne službe, iz navike i/ili neobaviještenosti, iako je prema reformi koja je na snazi već dvije godine Hitna isključivo namijenjena radu na terenu, hitajući vozilom pružiti prvu pomoć unesrećenima na cesti, u njihovom domu, na radnom mjestu, stadionu ili plaži.
Za one druge hitne pacijente opremljeni su hitni bolnički prijemi - u Puli u krugu Mornaričke bolnice, koji su 24 sata otvoreni za sve kojima je potrebna hitna bolnička usluga ili hospitalizacija. Istarski, pak, domovi zdravlja i dalje obavljaju sanitetski prijevoz pacijenata od kuće do bolnice i obratno, prema odluci izabranog liječnika.
Ocjenjujući dvije godine reforme hitne medicinske službe u Hrvatskoj, ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Istarske županije dr. Ksenija Družetić-Božić kaže da su građani dobili specijalistički educirane timove za izvanbolničke hitne intervencije, timove koji rade samo taj posao i djeluju na području cijele županije, bez obzira na administrativne granice između gradova i općina.
Vođeni dispečerima, najbliži slobodni timovi mogu priteći u pomoć bilo kome na području cijele Istre. Zašto su onda, posebno u manjim sredinama, neke potrage za hitnom medicinskom pomoći završavale i tragično, smrću pacijenta pred zatvorenim vratima ambulanti?
- Mana reforme je neusklađenost unutar cjelokupnog zdravstvenog sustava. Nije riješeno pitanje obiteljske medicine i centara obiteljske medicine o kojima više nitko ne priča, a gdje je pacijentima trebala biti pružana zdravstvena zaštita, i praznicima i vikendima.
Rezultat toga su nesreće koje su nam se događale i u Istri, situacije kada su ekipe hitne pomoći bile na intervencijama, a ljudi tražili pomoć pred našim vratima i vratima domova zdravlja. Takva se preklapanja mogu dogoditi u svakom trenutku.
Nadstandardom koji plaćaju Istarska županija i neki gradovi osigurana je stalna prisutnost jednog medicinskog tehničara u sjedištu Hitne, jer su zatvorena vrata ambulante velik šok za građane kojima treba bilo kakva medicinska pomoć, kaže Družetić-Božić.
Naime, kada se pokazalo da nije dovoljna 24-satna pokrivenost Istre s dva kompletna tima u Puli (liječnik, medicinska sestra ili tehničar i vozač), te s po jednim timom u šest ispostava, koliko ih plaća država - Županija i pojedini gradovi odlučili su financirati tzv. nadstandard.
Ekipe hitne službe u Istri godišnje imaju oko 12 tisuća intervencija, ove godine desetak posto više nego lani. Oko 30-40 posto poziva, pristiglih u medicinski dispečerski centar, zaista su hitni slučajevi, ali dvije trećine njih i dalje spadaju u kategoriju "nije hitno". Najviše je poziva, razumljivo, s Puljštine, gdje je najveća koncentracija stanovništva i odakle prosječno stiže 15-16 poziva dnevno. S ostalih područja prosjek je jedan do četiri poziva na dan. (D. PALIBRK)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.