Nije loše raditi u Brijuni rivijeri d.o.o. jer tamo je lani, kao i preklani, najviša isplacena neto placa bila 16 tisuca kuna, i to ona direktora Ratomira Ivicica. Za usporedbu, u imovinskoj kartici premijerke piše da je u srpnju lani imala placu 21.677 kuna, dok je istarski župan u lipnju ove godine imao placu 16.304 kune.
Tvrtka koja je osnovana 2004. nema niti kune vlastitih prihoda, vec opstaje zahvaljujuci novcu poreznih obveznika koji pune državni i županijski proracun sve do trenutka kada pocne realizacija turistickog megaprojekta Brijuni rivijera.
Prema podacima iz Vladina izvješca o poslovanju trgovackih društava, od posebnog državnog interesa za 2009. - koji je na dnevnom redu aktualne sjednice Sabora - u tvrtki Brijuni rivijera su planirali ostvarivati vlastite prihode nakon završetka natjecajnog postupka za odabir najpovoljnijeg ponuditelja, što je bilo predvideno u rujnu 2010., ali se nije dogodilo.
Vlada je u srpnju ove godine u zakljucku vezanom za ovaj projekt zadužila nadležna tijela državne uprave da bez odlaganja poduzmu sve potrebne radnje u cilju provedbe projekta na lokacijama Pineta, Hidrobaza, otok Sv. Katarina-Mulimenti i Muzil te je preporucila nadležnim tijelima Istarske županije, Pule, Vodnjana i Fažane poduzimanje svih potrebnih radnji iz njihovog djelokruga u cilju provedbe programa Brijuni rivijere.
Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade 30. rujna iz proracunske pricuve je za tvrtku Brijuni rivijera odobreno pola milijuna kuna. Skupština Istarske županije je pocetkom ovog mjeseca u rebalansu proracuna za tu tvrtku namijenila dodatnih 600 tisuca jer je do kraja kolovoza potrošeno 200 tisuca, što je bilo ukupno planirano izdvajanje za cijelu 2010.
Brijuni rivijera nalazi se na Vladinu popisu 30 investicija od interesa za Hrvatsku ukupno vrijednih 13,85 milijardi eura. Iz turisticke branše najvrjedniji je upravo ovaj istarski projekt za koji treba 895 milijuna eura.
Poduzece Brijuni rivijera je lanjsku godinu završilo s dobiti od 7.324 kune što ce odlukom Skupštine društva biti korišteno za pokrice gubitaka iz prethodnih godina, a minus je u 2008. bio 1,6 milijuna kuna. Plus je bio rezultat dotacija iz državnog proracuna od milijun kuna, što cini 84 posto ukupnih prihoda.
U Brijuni rivijeri, osnovanoj 2004. s ciljem pripreme i koordinacije svih potrebnih aktivnosti radi realizacije istoimenog projekta, država ima 67 posto udjela, a ostalo Istarska županija. Temeljni kapital je 4,5 milijuna kuna.
"Proteklih nekoliko godina društvo nije ostvarivalo prihode jer je u smislu realizacije projekta Brijuni rivijera potrebno poduzeti niz predradnji koje predstavljaju trošak", piše u Vladinu izvješcu.
U Brijuni rivijeri d.o.o. su lani, kao i preklani, bila tri zaposlena koja su od 1,2 milijuna ukupnih rashoda (toliki su bili i ukupni prihodi) potrošila 800 tisuca kuna, što je 14 posto više nego u 2008. Najniža isplacena neto placa od 4.000 kuna je lani porasla 33 posto u odnosu na godinu ranije. Ukupni rashodi su lani bili manji za 27 posto u odnosu na godinu ranije zbog materijalnih troškova od 300 tisuca kuna.