Nakon ovogodišnjeg brendiranja Kanfanara- Općinom istarskog vola i fuži, na red je došlo i pokretanje aktivnijih i brojnijih manifestacija u srednjovjekovnom Dvigradu. Općina Kanfanar i njena Turistička zajednica prvi su put organizirali jednodnevni "Dvigradski samanj" na kojemu je posjetiteljima ovog mjesta koje se sustavno od 1992. godine uređuje i revitalizira, dana mogućnost da uživaju u viteškim borbama i zabavama, vještinama i zanatima ovog po svemu vrlo intrigantnog vremena.
Dakle, u podnožju Dvigrada smješteni su šatori, poslagani mačevi, koplja, buzdovani sve ono što je u Srednjem vijeku moglo probost, izbušit i ozlijediti. Moglo i ne moglo, jer uz "opasano" je oružje poslagana i atraktivna zaštita - srednjovjekovni oklopi, žičani prsluci, metalne kacige…Sve to uz tradicionalnu odjeću - zanatlija koji su u kazanu pekli kruh, a tkalje tkale pređu. Bačvarsko umijeće savijanja željeza i majstorsko umijeće izrade košara od šiblja stvorilo je bajku u središtu Istre, kojoj mnogi posjetitelji nisu mogli odoljeti. Da sve izgleda onako Robinhoodovski pobrinuli su se mnoge udruge - od viteške skupine sv. Vid iz Rijeke, preko Nova compania Vis Ferri iz Trsta, do Sokol Kovača i drugih majstora starih zanate te Udruge za promicanje kreativnosti Merlin iz Pule. Za slasni zalogajčić pobrinulo se osoblje taverne Moncastell u kojoj se mogla kušati izvrsna kaša od heljde i ječma, polpete od koprive i pileća jetrica zamotana u pancetu.
A da užitak bude potpun - uz vino Hipokras (mješavina crnog i bijelog s medom, đumbirom i cimetom) svoj su obol dale slastice - paprenjaci i medenjaci, po želji i izboru gostiju.
- Cilj je ove manifestacije još aktivnije i atraktivnije pozicionirati Dvigrad u kulturnoj i turističkoj ponudi Kanfanara. Naime, svjesni da imamo neprocjenjivo povijesno i baštinsko blago ovdje u "dvorištu" odlučili smo i na ovaj način otvoriti ga svijetu i prezentirati naše znamenitosti i posebnosti, rekao nam je načelnik Kanfanara, Sandro Juraman, jedan od glavnih inicijatora i pokretača revitalizacije srednjovjekovnog Dvigrada. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)