Premda se ideja o javnom interesu za kulturnu baštinu u istarskom prostoru počela oblikovati u prvoj polovici 19. stoljeća., osnivanje Općinske arheološke komisije u Kopru 1881. godine, usmjerene na skupljanje i čuvanje predmeta i dokumenata iz prošlosti, predstavlja početak sustavne, organizirane zaštite kulturnog naslijeđa.
Ukazano je to na jučerašnjoj promociji trojezičnog talijansko-slovensko-hrvatskog zbornika "Počeci konzervatorske službe u Istri" na pulskom Filozofskom fakultetu. Ponijevši naziv istoimenog znanstvenog skupa koji se održao u Kopru 2011. godine, ovaj zbornik objedinjava radove 13 povjesničara, konzervatora , povjesničara umjetnosti, arheologa i pravnika iz Austrije, Slovenije, Italije i Hrvatske.
Car Franjo I. i briga za pulske spomenike
Predstavljajući detaljnije četiri sadržajne cjeline zbornika - od središnje konzervatorske službe u Habsburškom carstvu, lokalnih oblika zaštite spomenika u tom carstvu, do konzervatorske službe nakon austrijske vlasti te, generalno, zaštite i prezentacije spomenika kroz vrijeme, od gradina naovamo - prof. dr. sc. Robert Matijašić kazao je, između ostalog, da je još car Franjo I. za posjeta Puli 1816. dao poticaj za zaštitu spomenika u Istri.
I nadvojvoda Franjo Ferdinand pokazao je kasnije veliko zanimanje za Istru i njene spomenike te doprinio sanaciji pokretnih i nepokretnih spomenika. U tom kontekstu nije mimoiđen značaj konzervatora i arheologa Antona Gnirsa, koji je 1902. imenovan konzervatorom Središnje komisije za umjetnost i zaštitu kulturnih dobara za Istru.
Zaštita i prezentacija prapovijesnih spomenika
Nije preskočeno ni razdoblje talijanske vlasti, za koje je od 1918. do 1923. glavni "Ured za umjetnost" bio u Trstu, a nakon toga u istom gradu i nadleštvo. Podsjetilo se da je 1946. osnovan Konzervatorski zavod u Rijeci, koji je sve do 1996. brinuo i o istarskoj baštini.
Ovaj zbornik obuhvaća i zaštitu i prezentaciju prapovijesnih spomenika s naglaskom na gradine, a jučer je upozoreno na činjenicu da osim sustavno zaštićenih Nezakcija, Gradine na Velikom Brijuna i Monkodonje s nekropolom na Mušegu, u Istri postoji nekoliko stotina gradina koje se devastiraju, propadaju i iščezavaju.
- Istarska kulturna baština je zajednička baština koja mora biti istraživana i zaštićena, naglasila je urednica zbornika, slovenska kolegica dr. sc. Deborah Rogoznica. (Z. ANGELESKI)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU