U sklopu natječaja za međunarodnu izložbu mladih autora, na festivalu dizajna Plan D izložena su dva rada nastala na radionici spekulativnog dizajna koju pulska udruga Metamedij dvije godine zaredom organizira u suradnji s Odsjekom za dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije u Splitu.
Odabrano 16 radova iz devet zemalja
Među 66 pristiglih radova na natječaj, odabrano je 16 radova iz devet zemalja koji su predstavljeni na Međunarodnoj izložbi mladih autora na Međunarodnom festivalu dizajna Plan D. Među radovima odabrana su i dva rada nastala u Puli na radionici spekulativne dizajnerske prakse i to "The Message", Vinke Bedeković, Nike Lapkovski, Ivora Borovečkog, Lea Kirinčića, Jelene Njeguš, Anđela Semolića i Mate Žaje te "Public Space Pula" Maje Dika, Nike Krajnović, Roberte Paljar i Tee Zbašnik.
"Kao temu smo odabrali društveni centar Karlo Rojc. Kako većina sudionika naše grupe i radionice nisu građani grada Pule, kroz razgovor smo analizirali sadašnje stanje Društvenog centra Karlo Rojc. Utvrđen je problem odnosa bilo gradske ili državne vlasti prema kritičkoj misli i aktivnostima koji ostaju bez potrebne financijske podrške. Na ovaj način društveni centar Karlo Rojc stagnira i ne napreduje na željeni način. Prošli smo pulskim ulicama i pitali ljude njihovo mišljenje, te dobili mnogo primjedbi. Ali ona koju smo smatrali najutjecajnijom je sljedeća: Rojc kao zajednica upućuje kritiku – vlast usporava procese ili zaustavlja dotok novca pri čemu se zajednica smanjuje. Cilj je potaknuti kritičko mišljenje i aktivnosti kao legitimni dio djelatnosti nezavisne scene", vele autori.
"Dizajnirali smo kritički objekt, pod nazivom 'The message' koji funkcionira kao interaktivni komentar, odgovor iz vlade. Potiče vas da vokalno priložite svoje kritike kroz mikrofon, nakon koje slijedi reakcija objekta – udarac letvicom rotiranom sakrivenim elektro motorom", naglašeno je.
Public space Pula
Public space Pula, kako vele njegovi autori: "Većina javnih prostora danas uključuje komercijalnu djelatnost koja prostor čini polu privatnim te pojačava konzumerizam i zaradu. Suvremeno društvo je pod pritiskom da sve više dijeli osobne i privatne podatke, a da se pritom ne propituje stvarna vrijednost tih podataka. Predviđamo budućnost u kojoj javni prostor kakvog poznajemo prestaje postojati – pretvara se u privatan prostor i mora biti profitabilan. U toj budućnosti, oni koji žele uživati u tom prostoru plaćaju da bi im pristup bio omogućen. No, način plaćanja nije novac, već osobni podaci koji se prikupljaju pomoću posebnih uređaja na ulazu u određeni javni prostor. Postoje četiri različita načina plaćanja (krv, dlake, slina, podaci s mobilnog uređaja) od kojih svaki donosi određeni postotak pristupa javnom prostoru. Ulaskom na javnu površinu ljudi se odriču prava na korištenje njihovih osobnih podataka. Intervjui koje smo proveli s prolaznicima na ulici pokazali su da su građani voljni dati krv, ali kod davanja podataka s mobitela većina ih je iskazala strah. Svrha ovog projekta je jačanje svijesti o korištenju i značenju javnog prostora te ukazivanje na česte zloupotrebe koje prioritetiziraju konzumaciju, kao i promišljanje vrijednosti različitih izvora podataka te njihove potencijalne vrijednosti u trenutku kada postaju dijelom 'big dana' sustava", navode autori.
Selekcijska komisija festivala koju su činili Petra Milički, Karla Paliska, Luka Borčić, Maša Milovac i Maša Poljanec odabrala je radove koji su se istaknuli kvalitetom te inovativnošću u pristupu kada je u pitanju tema odnosa čovjeka i tehnologije. Prvo izdanje festivala Plan D održano je u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva u partnerstvu s Tehničkim muzejom "Nikola Tesla". (M. RADIĆ/V. BEGIĆ)