Dva trajekta kapaciteta oko 150 vozila i 2.000 putnika vec do kraja ove godine pocet ce se graditi u Hrvatskoj kako bi u floti Jadrolinije od 1. srpnja iduce godine preuzeli ulogu "plave" obilaznice Neuma. U Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture u tijeku su razgovori o realizaciji projekta po nacelu "gradnja domace flote na domacim navozima i bez državnih jamstava", cime bi se istovremeno osigurao bolji standard brodovlja Jadrolinije te dao posao hrvatskim brodogradilištima.
U igri su u prvoj seriji dva velika trajekta od kojih je svaki vrijedan izmedu sedam i osam milijuna eura, te u nešto dugorocnijoj varijanti još dva trajekta slicnih karakteristika, pa je ukupno rijec o cetiri trajekta vrijedna oko 30 milijuna eura. Svi ti brodovi, naravno, nece ici iskljucivo na Pelješac, vec na ostale trajektne linije na Jadranu, ovisno o potrebama. Bit ce to najveci ikad izgradeni trajekti za Jadroliniju jer ce biti dugi oko 100 metara i imat ce veci kapacitet od najvecih u floti kao što su "Hrvat" i "Juraj Dalmatinac".
O svemu navedenom razgovaralo se prošlog tjedna u Rijeci u vrijeme posjete ministra pomorstva, prometa i infrastrukture Siniše Hajdaša Doncica, koji je, izmedu ostalog, održao i radne sastanke u Jadroliniji, cije je celništvo zaduženo da tijekom ovog tjedna ponudi analizu dugorocnih financijskih mogucnosti najveceg nacionalnog putnickog brodara, koji se modernizacijom flote nastoji pripremiti za medunarodnu konkurenciju u Europskoj uniji, koja ce se od 1. sijecnja 2017. moci ravnopravno natjecati za posao povezivanja kopna i otoka na Jadranu.
Kako doznajemo iz neslužbenih izvora, kreditnu liniju za ovaj posao trebalo bi osigurati pulsko brodogradilište Tehnomont, gdje vec imaju nacelne dogovore s bankama koje su spremne bez posebnih državnih jamstava podržati posao. Bit ce izuzetno zanimljivo vidjeti tko ce trajekte graditi, a u igri su - uz Tehnomont - i Brodosplit, rijecki 3. maj te brodogradilište Kraljevica, kojemu bi to mogao biti prvi znacajniji posao od otvaranja stecaja. Moguce su i podjele segmenata posla izmedu spomenutih škverova, o cemu tek treba postici dogovore.
Cijeli posao važan je i u kontekstu rješenja problema prolaska kroz Neum, gdje se razmatra nekoliko mogucih varijanti trajektnog povezivanja. Najekonomicnija bi bila izgradnja trajektnih pristaništa na lokaciji temeljnih stupova pelješkog mosta, jer je rijec o uvjerljivo najkracoj prometnoj vezi koja bi garantirala najmanju cijenu karte za trajekt i najmanje troškove održavanja linije, pa bi stoga i vožnje mogle biti ucestale ovisno o prometnim potrebama, koje se razlikuju u sezoni i izvan nje. Procjena je da bi vožnja trajektom izmedu lokacije Klek na kopnu i Brijeste na Pelješcu trajala svega desetak minuta. Isto tako, ukoliko bi se ova varijanta prihvatila, bilo bi relativno jednostavno urediti pristupne ceste jer bi u tom slucaju trebalo asfaltirati svega nekoliko kilometara prometnica.
Pricuvna i manje atraktivna opcija bila bi usmjeravanje trajekata prema Trpnju, koji je bitno duži pomorski i cestovni put prema jugu Hrvatske.