Odsjek za povijest pulskog Sveučilišta Jurja Dobrile slavi ove jeseni 20 godina agilnog, vrijednog i plodotvornog znanstvenog djelovanja. Tim su povodom jučer u punoj svečanoj dvorani "Tone Peruško" pred nekadašnjim i sadašnjim profesorima i studentima evocirana vremena osnivanja ovog studija, ali i predstavljen novi, 12. broj Tabule, časopisa krovnog sveučilišnog Odjela za humanističke znanosti, koji u uvodnom dijelu donosi pregled prvih 20 godina pulskog studija povijesti. Jučer je naglašeno da je Odjel za humanističke znanosti, a time i Odjek za povijest, jedan od egzistencijalnih stupova pulskog sveučilišta.
Najavljen međunarodni skup
Prvi studenti povijesti, kako je podsjetio predstojnik Odjeka doc. dr. sc. Igor Duda, upisani su 1994. godine na tada (iza Zagreba i Zadra) treći studij povijesti u Hrvatskoj. Jedanaest je generacija do 2004. godine započelo dvopredmetni dodiplomski studij, a od 2005. u novi jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij upisano je deset te od 2008. još sedam generacija u diplomski studij. U perspektivi se, među ostalim, razmišlja o pokretanju poslijediplomskog, doktorskog studija, kao i specijalizaciji i interdisciplinarnom povezivanju diplomskih studija. Odsjek će, najavio je Duda, pokrenuti seriju međunarodnih skupova "Prošlost, sadašnjost i budućnost", na koje će se pozivati ugledni svjetski povjesničari i drugi znanstvenici, a prvi će se održati koncem svibnja iduće godine.
- Trebaju nam radna mjesta za tri postojeća novaka i još tri, četiri radna mjesta za nove ljude na Odsjeku. Najmlađa asistentica ima 32 godine i očito postoji vremenska rupa, jer bi najmlađi asistent trebao imati 24 godine, istaknuo je Duda, dodavši da trebaju i dodatni radni prostor jer im postojeća dva ureda nisu dovoljna.
Kvalitetan znanstveni rad
Pročelnica Odjela za humanističke znanosti dr. sc. Valnea Delbianco naglasila je da Odsjek za povijest jedan od najagilnijih i najvrednijih studija, i to ne samo zbog brojnih generacija, već i zbog kvalitetnog znanstvenog rada.
U novom broju Tabule poseban je pregled 20 godina Odsjeka za povijest napisala glavna urednica časopisa prof. dr. sc. Klara Buršić-Matijašić, a jučer je podsjetila da je prve akademske godine 1994./95. studij povijesti u Puli upisalo 26 studenata, a uspješno završilo 21 student, te da su prvih godina predavali tadašnji profesori Petar Strčić, Miroslav Bertoša, Neven Budak, Robert Matijašić. Idućih godina nizali su se profesori sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i pokoji sa zadarskog (Tomislav Raukar, Ivo Goldstein, Ivica Prlender, Damir Agičić, Drago Roksandić, Borislav Grgin, Šime Batović, Stjepo Obad…).
Dosadašnji prvi ljudi Odjeka za povijest bili su, redom, Miroslav Bertoša, Robert Matijašić, Slaven Bertoša i aktualni Igor Duda, a zahvaljujući ovom Odsjeku osnovano je 2010. Istarsko povijesno društvo.
Novi broj Tabule na 277 stranica i u nakladi od 200 primjeraka, predstavili su detaljnije urednica ovog broja doc. dr. sc. Marija Mogorović Crljenko i prof. Neven Budak, koji je iskoristio priliku da pulski Odsjek za povijest nazove ponajboljim i najagilnijim istraživačkim studijem u Hrvatskoj.
- Iskreno, meni je prva generacija pulskih studenata kojoj sam predavao, a ovdje su iz te generacije prisutni doc. dr. sc. Maurizio Levak i kolegica Marija Mogorović Crljenko, najdraža generacija od svih kojima sam predavao, rekao je Budak uz velik pljesak prisutnih. S 22 teksta u Tabuli, ovaj časopis, dodao je Budak, vjerno pokazuje da se pulski Odsjek bavi svim razdobljima povijesti, od antike do suvremene povijesti poput istraživanja socijalizma, uz dodanu vrijednost u pretežito istarskim temama, ali i suvremenim teorijama, pa tako ovaj broj donosi i tekst o mikrohistoriji.
Svečanost su zajedničkim nastupom za klavirom uveličali Petar Matošević i Marina Dadić s pulske Muzičke akademije, izvevši kompozicije Brahmsa i Griesea.
Nezamjenjiva i ključna uloga Miroslava Bertoše
Profesor emeritus Miroslav Bertoša prisjetio se vremena uoči osnivanja studija povijesti i borbe za dobivanje dopusnice, kada je, kaže, osnovni problem bio - Pula ili Rijeka. Neki su predlagali zajednički studij povijesti, a neki pulsko sjedište, ali s riječkim profesorima i riječkim ovlastima u izboru programa.
U tom se kontekstu Bertoša prisjetio svog prilično egzaltiranog nastupa na sjednici Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu 17. listopada 1994., a posebno je u konačnom izboru Pule istaknuo ulogu prof. Nevija Šetića, kao i jučer prisutnog zagrebačkog profesora Nevena Budaka. U nastavku je prof. Robert Matijašić ipak naglasio da je nezamjenjivu i ključnu ulogu u osnivanju pulskog studija povijesti odigrao - Miroslav Bertoša. (Zoran ANGELESKI, snimio Dejan ŠTIFANIĆ)