Državni dužnosnici, a to znači i članovi Vlade, zastupnici u Saboru, predsjednica države ili primjerice suci Ustavnog suda, od 1. siječnja sljedeće godine imat će veće neto plaće. Svi oni ulaze u skupinu građana koja ima neto plaće veće od 15 tisuća kuna, pa će im porezna reforma donijeti i veća rasterećenja jer se na te plaće izdvaja i veći iznos za porez, odnosno za njih to čini država.
Kad su početkom 2015. godine promjene u porezu na dohodak »prijetile« istim efektom, odnosno povećanjem dužnosničkih plaća u prosjeku za tisuću kuna, tadašnja je Vlada Zorana Milanovića odlučila smanjiti osnovicu za izračun dužnosničkih plaća kako bi one ostale na istoj razini i nakon smanjenja poreznog opterećenja. No, koliko smo uspjeli doznati, takvi planovi u sadašnjoj Vladi ne postoje.
Tako će i uz tu nižu osnovicu dužnosničke plaće, koje su u recesiji smanjivane nekoliko puta, a ukupno u prosjeku za 30 posto, od 1. siječnja 2017. godine rasti od nekoliko stotina do dvije tisuće kuna, ovisno o tome koju dužnost obnašaju te kako na njihovu plaću utječe njihova stručna sprema ili specijalizacija. Tako će porezna reforma Vlade HDZ-a i Mosta na kraju na zastupničke plaće imati potpuno suprotan efekt od onoga za što se u kampanji za prošlogodišnje parlamentarne izbore zalagao Most. Most je naime tražio da svi zastupnici dobivaju, barem u prvoj godini, plaću od 9.999 kuna, no one bi na kraju u prosjeku mogle biti i do 50 posto veće od tog iznosa.
Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović tako bi mogla od 1. siječnja imati i do tisuću i pol kuna veću plaću. Prema njezinoj imovinskoj kartici, njezina je bruto plaća 39.613 kuna, a u konačnici dobije mjesečno neto iznos od 22.720 kuna. Nakon izmjena u porezu na dohodak njezina bi plaća, uz uvjet da ima olakšicu na dvoje djece, trebala biti 24.125 kuna.
Premijer Andrej Plenković sigurno će imati znatno manju plaću od one koju je dosada imao u Europskom parlamentu i imat će nekoliko tisuća kuna manju bruto plaću od predsjednice, jer je koeficijent za njegovu plaću niži, ali i njegova bi plaća uz olakšicu za jedno dijete trebala biti veća od 20 tisuća kuna, što ne bi bilo tako da ostane sadašnja porezna politika, odnosno plaća bi mu bila i do tisuću kuna niža.
Iako imaju istu osnovicu i isti koeficijent za izračun plaće, predsjednik Sabora Božo Petrov, ako prijavi olakšicu za trojicu sinova, imat će veću plaću od premijera za oko tisuću kuna. I njemu će porezna reforma donijeti povećanje plaće.
Rast će i ministarske plaće, pa tako i samog ministra financija Zdravka Marića koji će umjesto dosadašnjih 17,5 tisuća kuna dobivati oko tisuću kuna veću plaću, uz uvjet da koristi olakšicu za dvoje djece.
Rast će plaće i zastupnika, ali one ovise i o tome jesu li predsjednici ili potpredsjednici odbora, pa će tako biti različit i njihov dobitak. No, gola zastupnička plaća od primjerice 25 tisuća kuna bruto, bez ikakvih dodatnih olakšica, mogla bi sa sadašnjih oko 15 tisuća kuna narasti za najmanje nekoliko stotina kuna. (J. MARIĆ)