Duže od dva desetljeća čeka krov nad glavom

Ratko Grahovac (D. MEMEDOVIĆ)
Ratko Grahovac (D. MEMEDOVIĆ)

Izgubio sam stan početkom 90-ih i još sam uvijek u garsonijeri u Uljanikovom samačkom hotelu gdje ću vjerojatno doživjeti još koji infarkt, počinje svoju priču Ratko Grahovac, Puljanin od 1968. godine, jedan od 18 uljanikovaca koji su 1991. dobili rješenja za stan solidarnosti, ali nikad nisu dočekali useljenje u zgradu koju je u Valturskoj ulici gradilo Primorje, jedna od mnogih tih godina propalih građevinskih tvrtki.

Ostao kratkih rukava u Valturskoj

Stopostotni invalid rada prvog stupnja, Grahovac je 27 godina radio u Uljaniku i u invalidsku mirovinu otišao 1988. godine. Na operaciji kralježnice 1982. u ortopedskoj bolnici u Lovranu nešto je pošlo po zlu i od tada boluje od paraplegije, a prije godinu i pol imao je drugi infarkt i u Rijeci su mu ugrađeni stentovi. Sustižu ga i godine, sada mu je 66.

- U Valturskoj sam 1991. trebao useliti u stan solidarnosti, imao sam rješenje Uljanik Standarda, ali nas 18 ostalo je kratkih rukava. Gradilište je napušteno 1993., zgradu je gradilo Primorje, zjapila je osam godina kao kostur, poslije se u nju uselili tko sve ne, a Grahovac ostao na ulici. Trideset godina živim u Uljanikovom samačkom hotelu, garsonijeru od 18 kvadrata trebam platiti 800 kuna mjesečno plus režije, to je preko 1.200 kuna, a mirovina mi je s dodatkom za tjelesno oštećenje 1.900 kuna, pripovijeda Grahovac.

Stanarinu ne plaća već dvije godine i dug se popeo na 20.000 kuna, za struju duguje 2.500 kuna, ali se nije našao na popisu u Fini za oprost dugova u akciji Ministarstva socijalne politike. "Uljanik Standard a posebno direktor Pauletić stalno nam izlazi u susret, razumiju da nemamo, i račun mi nije blokiran", pojašnjava. Od lanjskog rujna dobiva besplatno jedan topli obrok dnevno, što je osigurano iz gradskog proračuna, a preko Centra za socijalnu skrb stiže tek 500 kuna godišnje jednokratne pomoći.

Ne uspijeva, međutim, ostvariti pravo na doplatak za kućnu njegu i pomoć jer mu prihodi premašuju zakonski cenzus. Ortoped Robert Alarić u nalazu iz 2013. godine potvrđuje da je "otežano sposoban za samozbrinjavanje (fiziološke potrebe, održavanje osobne higijene, svakodnevne neophodne fizičke aktivnosti)", a lani u kolovozu Mirjana Matov, načelnica Sektora za pravne poslove u Ministarstvu socijalne politike, zaključuje da je "potrebno provesti drugostupanjsko vještačenje radi priznavanja prava na doplatak za pomoć i njegu - neovisno o prihodu". (D. PALIBRK)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter