Nedjeljnih 4:1 Istre 1961 protiv Hajduka tek je šesti "poker" kojeg su svojim protivnicima udijelili "zeleno-žuti" na prvoligaškim travnjacima, kojima kroče već desetu sezonu.
Društvu u kojem su se dosad nalazili Međimurje, Zagreb, Inter, Osijek i Zadar pridružilo se u nedjelju najzvučnije ime, no puno više od uvjerljivog trijumfa nad splitskim "bilima" sve poklonike pulskog prvoligaša može veseliti činjenica da su njihovi ljubimci do pobjede stigli u trenucima kad je mnogima od njih zasigurno još uvijek u glavi zvonilo "pola tuceta" pogodaka što su ih u prošlom kolu inkasirali u Kranjčevićevoj ulici.
- Ova je pobjeda potvrda da smo izvukli neke pouke iz utakmice s Lokomotivom - konstatirao je veznjak Istre 1961 Milan Đurić. - Sigurno da nam nije bilo lako vratiti se u život poslije tako uvjerljivog poraza, rijetke su momčadi koje bi šest dana nakon primljene "šestice" dobile Hajduk s tri gola razlike, mi smo uspjeli i to je pokazatelj da smo pravi.
Može sad neko reći da su oni stigli u Pulu oslabljeni, no Hajduk je uvijek Hajduk, veliko nogometno ime, a ovo je Prva liga i tu teško da se loš igrač može izboriti za svoje mjesto. Svi igrači konkuriraju za momčad i tko god da je u nedjelju istrčao u dresu Hajduka kvalitetan je nogometaš i s te strane nema nikakvog opravdanja.
Mi smo u susret ušli maksimalno i zasluženo smo stigli do pobjede, to je činjenica, nismo ih dobili s 1:0 pa da izgleda kao da smo imali sreće, zabili smo im četiri gola što potvrđuje da smo igrali dobro i stvarali šanse.
Premda je u Pulu stigao tek početkom srpnja, nakon što su se "zeleno-žuti" vratili s priprema u Svetom Martinu na Muri, Paminjo nije puno čekao da Đuriću dodijeli dirigentsku palicu, a iskusni veznjak opravdao je njegovo povjerenje. Nije mu pritom smetala ni činjenica da je u posljednji čas, kad je postalo jasno da Zlomislić neće moći zaigrati, udaljen od protivničkog gola i premješten u zadnji vezni red.
- Ja sam profesionalac i gdje god me trener postavi moram dati svoj maksimum, pokušati odigrati najbolje što mogu i sve što on zatraži od mene odraditi na terenu. Događaju se takve stvari u nogometu, da na treninzima uigravamo jedno, a onda u zadnji čas dođe do promjene, ništa novo, no ja sam već igrao na toj poziciji, nije mi strana i mogao sam odgovoriti trenerovim zahtjevima - istaknuo je Đurić.
- Ovaj put sam bio nešto povučeniji, no vjerujem da ću se u narednom periodu, kad se neki igrači vrate na teren, pomaknuti prema naprijed i onda će s time doći i asistencije koje svi od mene očekuju. Prvijenac? Iskreno se nadam da ću ga što prije postići da srušim "maler", ali s druge strane, tek sam odigrao dvije utakmice, ima vremena. Nisam opterećen pogotkom, trebam samo nastaviti ovako i uvjeren sam da će kao nagrada za dobre igre doći i golovi, prije ili kasnije.
Nakon tri odrađena kola, "zeleno-žutima" definitivno nitko ne može reći da se kad oni igraju dosađuju na tribinama. Istra 1961 u ovom trenutku ima drugi napad lige nakon Lokomotive, zajedno sa Slaven Belupom najporozniju obranu, a jedina su momčad koja se može pohvaliti da su gledatelji na njenim utakmicama u 270 minuta igre mogli vidjeti 16 pogodaka.
- Potvrda je to da se za naše utakmice isplati kupiti kartu i vjerujem da je i protiv Hajduka publika mogla uživati. Vidjeti toliko golova na ovim našim prostorima, i to u kontinuitetu, stvarno je rijetkost. Usto, dobro je za momčad da različiti igrači daju golove, da se ne očekuje samo od napadača da tresu protivničke mreže. Nama su zabijali i bekovi i vezni igrači, dobro je za momčad kad ima tu raznovrsnost. S druge strane, oscilacije u obrani su uobičajena stvar na početku sezone, kad je puno novih igrača u momčadi i neke stvari se još nisu poklopile. Nismo uigrani, svi igrači nisu prošli pripremni period i svjesni smo da će trebati proći još nekoliko kola dok trener ne vidi naše mogućnosti i mi se sami malo bolje upoznamo, no iz utakmice u utakmicu bit ćemo sve bolji, uvjeren sam u to - nije dvojio Đurić. - Ni ja još nisam na željenoj razini jer premda sam prije dolaska u Pulu radio individualno, to sigurno nije bilo kao da sam trenirao s momčadi. Srećom, nisam sklon ozljedama i to bi mi trebalo pomoći da uz naporan rad što prije dostignem suigrače. (Ivica CEROVAC)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU