Jedne večeri pri zalasku sunca dok sam se jedrilicom vraćao s mora primijetio sam nesvakidašnji promet brodica oko otoka Sv. Ivana na Pučini. Mislio sam da se radi o ribarima no, kad sam bolje pogledao utvrdio sam da se radi o okupljanju brodica koje se bave prijevozom turista. Par dana kasnije na porečkoj rivi složio sam rovinjski doživljaj s promidžbenim natpisima koje postavljaju vlasnici brodova za prijevoz turista. "Sunset with dolphins" piše na panoima a na nekima je istaknuta i cijena: 20 eura ili 150 kuna po osobi za foto safari koji traje od 18 do 21 sat.
Težak suživot
Dakle, brodovi krcaju turiste, odlaze na poznata mjesta okupljanja dupina i nude gostima neposredni dodir s mnogobrojnim kolonijama. S obzirom da je ta turistička ponuda postala dio opće ponude poput recimo, izleta u Limski kanal, valja zaključiti da je populacija dupina na sjevernom Jadranu dovoljno porasla da bi mogla garantirati svaki dan izvor zarade jer, bez dupina nema safarija, a vlasnici brodica moraju gostima pokriti utrošeni novac. Rovinjski i porečki ribari nam potvrđuju da dupina ima sve više i da im porast populacije ugrožava samu egzistenciju s obzirom na troškove popravljanja oštećenih mreža i izgubljenog ulova.
Veliki je problem voljeti i poštivati na jednak način i dupina i ribara. Suživot je kompliciran, a u tom vječnom tihom ratu sad se umiješao i turizam kojemu očito porast populacije morskih sisavaca godi. Dakle, dok ribari plaču vlasnici turističkih brodica trljaju ruke. U biti dok je populacija dupina u porastu, broj ribara duž zapadne istarske obale opada, mnogi bivši ribari danas se bave turizmom koji je izgleda unosniji. Međutim, da li na kraju priče i dupini uživaju zbog sve učestalijih bliskih susreta sa čovjekom- turistom?
To pitanje smo postavili Institutu Plavi svijet iz Malog Lošinja koji se bavi zaštitom te vrste jer kao što je poznato u Hrvatskoj je zakonom zabranjeno hvatanje, ozljeđivanje i uznemiravanje dupina.
Istraživačica lošinjskog Instituta Nikolina Rako Gospić proslijedila nam je slijedeći odgovor:
"Prisutnost ljudi u njihovom okruženju može biti uzrok uznemiravanja onda kada ona na bilo koji način utječe na njihovo prirodno ponašanje. U ovom slučaju samo promatranje dupina može biti uzrok uznemiravanja ovisno o načinu ponašanja brodara.
Nažalost, ponašanje ljudi u prisustvu dupina u praksi je slabo regulirano tako da je iznimno teško pratiti postupaju li svi ispravno kada se susretnu sa ovom zaštićenom vrstom.
Kao dodatan problem spominje se i hranjenje dupina. Hranjenje dupina jedan je od načina kojim ih pojedinci obično nastoje što više privući svom plovilu. To nikako nije poželjno i na više načina može uzrokovati ozbiljne probleme dupinima.
Nemojte ih hraniti
Naime, hranjenje dupina može uzrokovati njihovo navikavanje na lako dobivanje obroka te ih odviknuti od toga da plijen traže sami, aktivnom potragom za ribom što je izuzetno važno kod mladih jedinki koje vještinu lova tek izučavaju. Kada ljudi prestanu nuditi ribu životinje mogu i dalje tražiti hranu u blizini brodova što ih dovodi i u opasnost od kolizije s brodovima te ih, ukoliko ne dobiju što žele, može navesti na agresivnije ponašanje prema ljudima. Također, davanje neprikladne hrane (da ne spominjem otrovne ili kontaminirane hrane) koju im nude nesavjesni pojedinci može predstavljati veliki problem za zdravlje dupina.
U svakom slučaju, predlažemo da se ovaj trend "noćnih izlazaka" brodovima bolje istraži i da se javnost upozori da je bilo kakav oblik uznemiravanja dupina u Hrvatskoj zakonom zabranjen," stoji u priopćenju Instituta Plavi svijet. (Elio VELAN)