Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) obilježava se u studenom u cilju povećanja svijesti o KOPB-u među zdravstvenim djelatnicima, javnozdravstvenim službama i općom populacijom. Udruženim naporima u cijelom svijetu, želja je poboljšati prevenciju i liječenje ove bolesti opake, neizlječive bolesti koja se polako i godinama razvija.
Upravo je s ovim ciljevima jučer u ljekarni Centar u Puli održana akcija povodom obilježavanja Svjetskog dana KOPB-a u organizaciji Istarskih ljekarni i u suradnji s Općom bolnicom Pula. Tamo su u poslijepodnevnim satima građani imali priliku razgovarati i konzultirati se sa specijalisticom pulmologije dr. Bojanom Šorak iz Opće bolnice Pula, višom medicinskom sestrom Mirjanom Vojnić i ljekarnicima, a ciljana skupina bili su građani koji iz raznih razloga imaju predispozicije za razvoj plućnih bolesti ili već imaju dijagnosticiranu astmu ili KOPB, ali već dugo nisu bili na konzilijarnom pregledu.
Značajan javno-zdravstveni problem
- U tu svrhu u ljekarnu je dopremljen i mobilni spirometar kojim će građani biti pregledani, a nakon toga će imati konzultacije s pulmologom kojeg uspiju vidjeti otprilike jednom godišnje. Cilj nam je bio prepoznati osobe koje potencijalno nose rizik za razvoj te bolesti. U pravilu KOPB je jedna od češćih bolesti koja zahvaća dišne putove, tkivo i krvne žile pluća, a odnosi se na poteškoće u disanju, odnosno dolazi do smanjenja protoka zraka kroz dišne putove. Samim time osobe mogu osjećati ili neki nedostatak zraka kod fizičkih napora ili aktivnosti, primjerice već kod penjanja stepenicama, a javlja se i učestali kašalj koji traje dulje od tri tjedna. Najčešći uzrok KOPB-a je izloženost duhanskom dimu ili organskim i anorganskim prašinama, dimovima varenja i aerosolima te nekim drugim štetnim česticama i plinovima koje dovode do kroničnog oštećenja pluća. S vremenom se razvijaju i brojne druge poteškoće i smetnje u organizmu, pa smo stoga htjeli omogućiti građanima koji su potencijalni nositelji rizika brži uvid u njihovo trenutno stanje i ne nužno pružiti im dijagnozu, ali im barem pravovremeno detektirati eventualne poteškoće, objasnila je farmaceutkinja Alena Tatarević.
Kronična opstruktivna plućna bolest treći je najčešći uzrok pobola i smrtnosti u svijetu, a broj oboljelih i umrlih je u porastu, te predstavlja značajan javno-zdravstveni problem. Riječ je o progresivnoj i neizlječivoj bolesti kod koje je mogućnost liječenja ograničena i uglavnom simptomatska, a uključuje inhaliranje lijekova koji proširuju dišne putove i vježbe koje mogu poboljšati rad pluća. Nažalost, kod teške kronične opstrukcije pluća pacijenti najčešće postaju ovisni o terapiji kisikom, a upravo taj manjak kisika u plućima sa smanjenom funkcijom s vremenom dovodi i do mnogih drugih stanja i bolesti organizma, pa i do slabljenja srčane funkcije.
Treba znati pravilno se inhalirati
- Zbog svega navedenog je jako važno na vrijeme prepoznati znakove bolesti, jer je samim time i prognoza puno bolja. Jednako tako u liječenju je presudna pravilna upotreba inhalacijskih lijekova i inhalera, i upravo smo u tome vidjeli našu prednost, budući da smo najčešće mi ti koji su u čestom i izravnom kontaktu s pacijentima. Pokazalo se da pacijenti nerijetko s vremenom počinju činiti greške kod korištenja inhalera, iako im se kod njihova preuzimanja, kao i kod preuzimanja lijekova, detaljno daju upute, jer se svaki inhaler koristi na drugačiji način. Čak 75 posto osoba nema pravilnu inhalacijsku tehniku i zato bi bilo dobro nešto češće se konzultirati i kontrolirati inhalacijsku tehniku kod liječnika ili ljekarnika, istaknula je farmaceutkinja Ivna Rudan.
U Republici Hrvatskoj je u 2012. godini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, od ove bolesti umrlo 1.585 osoba, a procjenjuje se da ima oko 2.000 oboljelih na 100.000 stanovnika. Kod većine bolesnika dijagnoza se postavlja tek u srednjim pedesetim godinama, a čak 45 do 65 posto bolesnika sa KOPB-om nema postavljenu dijagnozu jer bolesnici zaduhu i intoleranciju napora povezuju s normalnim procesom starenja, ili pušački kašalj smatraju normalnim. Nakon postavljanja dijagnoze, prema statistikama, barem daljnjih pet godina preživi 78 posto muškaraca i 72 posto žena, a kod teških oblika bolesti taj postotaka pada na manje od 30 posto.
- Mi ne možemo i ne želimo postavljati dijagnozu niti komentirati nekakve nalaze, jer smo ljekarnici, a ne liječnici. Međutim, kako smo neprestano u kontaktu s ljudima, i neke vidimo češće, postavljanjem specifičnih pitanja eventualno možemo posumnjati na neku dijagnozu i potaknuti nekoga da se javi liječniku. Ponekad ljudi iz neke bojazni ili nekih drugih razloga odlažu posjet liječniku, a, primjerice, dolaze nam u ljekarnu više od mjesec dana u potrazi za nekom pomoći kod kašlja. Ne smiju se ignorirati ti signali koje nam naš organizam šalje i nije u redu osjećati se loše, čak i ako ste kronični bolesnik, napomenule su ljekarnice. (Patricija SOFTIĆ)