Sustav turistickih zajednica, zajedno s glavnim uredom Hrvatske turisticke zajednice (HTZ) godišnje od clanarine i boravišne pristojbe uprihoduje 542 milijuna kuna. Ukoliko se na to dodaju dotacije iz državnog proracuna govori se o oko 700 milijuna kuna. Od toga Poreznoj upravi ide oko 6,5 milijuna kuna, Crvenom križu 3,2 milijuna kuna, a za, primjerice, turisticki nedovoljno razvijena podrucja oko 24 milijuna kuna.
Receno je to na sjednici novog sastava Turistickog vijeca HTZ-a u Zagrebu na kojoj je, uz ostalo bilo rijeci o ukupnim sredstvima s kojima sustav turistickih zajednica godišnje raspolaže, ali i dugovanjima turistickih tvrtki prema sustavu.
I 524 milijuna kuna su znacajna sredstva i njima se, ukoliko se dobro ulažu, zaista može kvalitetno odraditi turisticka promocija, rekao je Ostojic. No, clan Vijeca Frane Skoblar je ukazao na nesrazmjer broja nocenja i troškova po jednom nocenju. Ispada da se u Istri po nocenju na promidžbu i ostalo troši 3,6 kuna, u Zagrebu oko 65 kuna, dok je prosjek oko 11 kuna.
Turisticko vijece s jednim glasom protiv izglasalo je obrocnu otplatu dugovanja turistickih tvrtki za boravišnu pristojbu. Dug, koji iznosi oko 24 milijuna kuna, tvrtke ce moci otplatiti u periodu od tri godine. S onima koje na to pristanu sklopit ce se Sporazum te se nece obracunavati zatezne kamate pocevši od 1. sijecnja ove godine uredno podmiruju sve tekuce obveze. U suprotnom, prijeti im ovrha.
Prema podacima HTZ, dugovanja iznose oko 14 milijuna kuna, dok su oko 9 milijuna kuna dugovi koji se vuku iz godina prije 2011. Najveci dužnici su tvrtke u vecinskom državnom vlasništvu, a najviše dugova napravljeno je na podrucju Splitsko-dalmatinske županije. Godišnje na tom podrucju tvrtke naplate oko 55 milijuna kuna boravišne pristojbe, ali u sustav turistickih zajednica nisu uplatile preko 10 milijuna kuna. U Istri se godišnje od gostiju prikupi oko 100 milijuna kuna boravišne pristojbe, a dugovanja iznose tek nešto više od milijun kuna.
Na sjednici je istaknuto da su najave za predsezonu i sezonu vrlo dobre.
- Tržišta Austrije i Njemacke odlicno reagiraju i tu se i nadalje može ocekivati rast. Nakon zastoja u Nizozemskoj, koja je jako kamping tržište, situacija se i ondje stabilizirala. Nažalost znamo što se dogada u Italiji i situacija ne budi pretjeran optimizam. No vjerujemo da bismo mogli ponoviti brojke iz proteklih godina jer smo Talijanima ipak povoljniji u odnosu na domicilnu zemlju, izvijestio je Ostojic. (A. JURICIC/Novi list)