Koncem srpnja ove godine 320.619 hrvatskih građana bilo je blokirano zbog duga od 34,10 milijardi kuna, objavila je Financijska agencija. Samo godinu ranije u blokadi je bilo 317.163 građana, međutim, njihov je dug tada iznosio 28,37 milijardi kuna, gotovo šest milijardi manje nego danas. U Istarskoj županiji u blokadi je 14.212 stanovnika, 9,95 posto radno sposobnih. U Puli je taj postotak veći, 11,78 posto, jer je u blokadi 4.565 osoba koje duguju 415,3 milijuna kuna.
Zatvaranje obrta
Pula se time svrstala na 11. mjesto liste od 25 gardova po kriteriju visine ukupnog duga njihovih stanovnika. Poreč je na 21. mjestu s 1.475 blokiranih i dugom od 225,9 milijuna kuna. Pazinci duguju 28,9 milijuna, a blokiranih je "svega" 5,36 posto, pa Pazin stoji najbolje među svim županijskim središtima u Hrvatskoj. U apsolutnoj brojci, najviše duguju Zagrepčani, 9,9 milijardi, a na posljednjem su mjestu stanovnici Solina s dugom od 174 milijuna kuna.
Usporedbe radi, koncem srpnja 2013. u Hrvatskoj je bilo insolventno 269.644 građana, čiji je dug iznosio 20,82 milijarde, dok je godinu ranije bilo blokirano njih 231.492 građana zbog duga od 15,34 milijarde kuna. Osim krize i gubitka posla, jedan od razloga ovom trendu je, tvrde u Fini, zatvaranje obrta nakon čega se dug prebacuje na bivšeg vlasnika, koji se u statistici evidentira kao obični građanin.
Dug prema bankama
Dok banke ovih dana najavljuju tužbu protiv države zbog "prebacivanja" kredita u švicarcima u eure, indikativno je da više od polovice, 18,3 milijarde ili 54,24 posto duga blokiranih građana otpada na banke. Udio, pak, duga prema svim financijskim institucijama skače na 62,31 posto.
S druge strane, udio duga prema središnjoj državi iznosi 9,6 posto, prema osiguravateljima 3,05, leasing i factoring tvrtkama 2,81 posto, dok na teleoperatere, na čije se usluge građani često žale, otpada svega 2,67 posto duga. Građani ne duguju puno ni kartičarskim kućama, na koje otpada 2,2 posto. Da dug prema bankama raste, pokazuje podatak s konca lanjskog srpnja, kada je udio duga iznosio 53,95 posto.
Odobreno više od 17 tisuća zahtjeva za otpis duga
U Registru otpisa duga evidentirana su 24.642 zahtjeva, od čega su 17.324 odobrena. Među odobrenima se 9.191 zahtjev odnosi na kategoriju dužnika B, od čega je odobreno 7.978. S druge strane, 9.918 zahtjeva odnosi se na dužnike koji su u zahtjevu naveli da ispunjavaju kriterije za kategoriju dužnika A. Odobreno ih je 9.346, odbijeno 1.636, dok je nepotpunih i onih koji ne ispunjavaju kriterije 5.533.
U proceduri je još 149 zahtjeva.
Građani najviše duguju bankama
Građani najviše duguju financijskim institucijama, ukupno 21,2 milijarde kuna, a najviše bankama, 18,3 milijarde.
Središnjoj državi koncem srpnja dugovali su 3,2 milijarde, a lokalnoj samoupravi 310,4 milijuna. Teleoperaterima su istovremeno dugovali 910,7 milijuna, komunalnom sektoru 240, a odvjetnicima i sudskim vještacima 364,5 milijuna kuna. Državnim odvjetništvima i sudovima Hrvati su dužni 21 milijun, obrtnicima 36, građanima 440,3 milijuna, a "ostalim tvrtkama" čak 3,6 milijardi kuna. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)