U 2016. godini dug u zdravstvenom sustavu povećao se za 1,1 milijardu kuna i trenutačno iznosi 3,6 milijardi kuna. Pritom dug hrvatskih bolnica svaki mjesec raste za 55 milijuna kuna, a došlo je do povećanja izdataka za bolovanja i lijekove, od čega će kod posebno skupih lijekova trošak do kraja godine iznositi 900 milijuna kuna za razliku od ugovorenih 756 milijuna kuna.
Ovo su brojke koje je iznio ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osigurnje dr. Fedor Dorčić na jučer započetom kongresu »Zdravlje i zdravstvena zaštita 2015-2030 Futur Z« Healthcare Reunion u organizaciji Udruge poslodavaca u zdravstvu i Hrvatskog društva za poslovnu etiku i zdravstvenu ekonomiku Hrvatskog liječničkog zbora.
– Dužni smo reći istinu da imamo 3,6 milijardi duga u zdravstvu kao i da je unatrag 12 mjeseci stvoren dug od 1,1 milijardi kuna. Tu brojku ne treba skrivati već naći modele kako riješiti dospjele obaveze, istaknuo je Dorčić koji je osim kao ravnatelj HZZO-a kongres jučer pozdravio i kao izaslanik hrvatske predsjednice.
S druge strane, i sustav zdravstva ima svog dužnika pa tako Dorčić očekuje da se iz državnog proračuna HZZO-u nadoknadi 4,2 milijarde kuna obaveza prema zdravstvu. Riječ je, primjerice, o prihodima od duhanskih proizvoda, posebnih mirovina, ali i dugovanja za dopunsko osiguranje 900 tisuća osiguranika kojima to plaća država.
– Mjesečno taj dug države prema HZZO-u iznosi 200 milijuna kuna, što je 2,4 milijarde godišnje – istaknuo je Dorčić koji je najavio i daljnju informatizaciju sustava kroz jedinstveni kalendar naručivanja, eNalaz i eRačun. Kalendar naručivanja trebao bi riještiti problem listi čekanja dok će eNalaz biti preduvjet za fakturiranje. Unatoč rastu duga u zdravstvu, preporuka Udruge poslodavaca u zdravstvu je da se HZZO mora zadržati izvan državne riznice, jer bi vraćanjem u riznicu sređivanje zdravstvenog sustava bilo još teže.
Na kongresu koji je jučer u Opatiji okupio 750 predstavnika zdravstvenih ustanova iz Hrvatske, izlaganje naslovljeno »Zdravstveni sustav – što ostavljamo« imao je bivši ministar zdravstva Dario Nakić. I on je ponovio tezu da je rast duga u zdravstvu za više od milijardu kuna dokaz da sadašnji sustav zdravstva nije održiv. Bivši ministar poručio je da i dalje smatra da je zakonski prijedlog njegove administracije koji je podrazumijevao reformu hitne pomoći i bolničkog sustva kroz smanjenje broja bolnica i piramidu hrvatskih bolnica gdje bi se na vrhu nalazilo zagrebačko Rebro – bio dobar.
– Naš plan koji je trebao biti usvojen u rujnu predviđao je izgradnju novih bolničkih kapaciteta, to centralne dječje bolnice u Zagrebu i novog KBC Rijeka, smanjenje broja bolničkih kreveta i smanjenje ukupnog broja akutnih bolnica sa 36 na 28 bolnica, zaključio je Nakić. (Barbara Čalušić)