Nove dionice Bijele ceste radit ćemo u fazama jer naš je koncept kompleksan i skup, a mi smo siromašni i neizvjesne budućnosti, kazala je na otvorenju 40. mediteranskog kiparskog simpozija (MKS) u nedjelju u Dubrovi kraj Labina njegova predsjednica Gorka Ostojić Cvajner.
Na okruglom izdanju manifestacije višestruki autor na MKS-u Josip Diminić radit će Križište Bijele ceste s monumentalnom kamenom skulpturom ptice na monolitnom stupu u njegovom središtu.
Ante Rašić započet će pak 17. dionicu, mozaični Artlegendarij s popisom dosadašnjih autora i djela ovog jedinstvenog umjetničkog projekta, a Ivan Fijolić, jedan od dosad najmlađih sudionika, 18. etapu pod nazivom Školica.
- Križište donosi sintezu Diminićevog umjetničkog stvaralaštva, a ptica kao slobodarski simbol leta i duha identificira ga s mediteranizmom, opće prisutnim u njegovom djelu. Rašić, autor nagrađivane dionice "U iščekivanju kiše", legendarijem će dati svojevrsni smjerokaz Bijele ceste, a Fijolić, laureat desetog trijenala hrvatske skulpture, suptilno i produhovljeno tematizirati odnos života i smrti, objasnila je Ostojić Cvjaner te istaknula da se MKS u 40 godina dobrim konceptom prometnuo u kariku lanca istarskih kulturnih manifestacija poput Pula Film Festivala, Likovne kolonije Rovinj i Porečkog annalea.
- Proizvodimo s kriterijima, ostavljamo riznicu blaga suvremene umjetnosti aplicirane u parkovni ambijent, koji je čista pastorala, novim generacijama, dodala je Ostojić Cvajner.
Porinuće okruglog izdanja simpozija proteklo je u žalovanju za neiskorištenim kulturno-turističkim potencijalom Parka skulptura u Dubrovi.
- Da nije bilo decenijske uspavanke, malo koji simpozij u svijetu bi nam mogao konkurirati. MKS je s 95 skulptura i 16 dionica Bijele ceste realiziranih u četiri desetljeća neprocjenjivo umjetničko blago za iduća tisućljeća. Međutim, umjesto muzeja suvremenog kiparstva na otvorenom, imamo manje-više neuredan park s nedovršenim info-centrom. Svima su puna usta kulturnog turizma, ali umjesto lijepih i pametnih razgovora simpozij zaslužuje da Grad Labin bude osnivač spomenute ustanove i promovira ga u Hrvatskoj, a i šire, kazao je Diminić, otac MKS-a i predsjednik Stručnog savjeta.
Otvarajući simpozij, prvi čovjek Labina Tulio Demetlika ustvrdio je, pak, da bi Grad trebao biti osnivač muzeja suvremenog kiparstva na otvorenom, a nada se da će projekt prepoznati i Županija te Ministarstvo kulture. (I. RADIĆ)