Vlada želi u potpunosti zabraniti prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i ono će se moći davati isključivo u zakup. Dosadašnji je zakon omogućavao prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta i na taj način je od 2008. godine dosad prodano gotovo 63 tisuće od ukupno 890 tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta.
U zakonu se ponavlja i to da vlasnici poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj ne mogu biti stranci niti inozemne tvrtke. To znači da hrvatski građani ne mogu strancima prodati ni ono poljoprivredno zemljište koje je u njihovom vlasništvu. Takva će odredbu za državljane zemalja članica Europske unije Hrvatska moći imati još sedam godina nakon odlaska u EU.
Ubuduće će se za poljoprivredno zemljište koje nakon prostornih planova uđe u građevinsku zonu, a bilo je izvan nje, plaćati naknada u iznosu od 25 posto od njegove tržišne vrijednosti, što je dva i pol puta više od sadašnje naknade. Za osobito vrijedno obradivo zemljište ta će naknada biti 50 posto od tržišne vrijednosti, što je pet puta više nego dosad. Na taj način želi se spriječiti špekulante da po povoljnim cijenama kupuju poljoprivredno zemljište, uz nisku naknadu ga pretvaraju u građevinsko promjenama prostornih planova i višestruko zarađuju na njegovoj preprodaji.
Novost je i to da lokalne zajednice gube pravo raspolaganja poljoprivrednim zemljištem i da taj posao prelazi u nadležnost Agencije za poljoprivredno zemljište. (J. MARIĆ/NL)