Da bi konacno doznala koliko ljudi radi za nju i kome svaki mjesec isplacuje placu ili putne troškove iz državnog proracuna, kakva je strucna sprema tih ljudi ili njihova životna dob, Vlada ce platiti deset milijuna kuna.
Toliki ce naime biti trošak izrade registra zaposlenika u javnom sektoru koji bi Financijska agencija (Fina) za Vladu trebala završiti do kraja ožujka ove godine. Radi toga je Vlada u cetvrtak predložila i donošenje zakona o registru jer želi zaštititi osobne podatke svojih zaposlenika pa propisuje tko sve može raspolagati podacima iz registra.
Koliko ljudi radi u državnoj upravi i javnom sektoru u Vladi još ocito ne znaju jer je i na sjednici u cetvrtak ministar uprave Davorin Mlakar kazao da ce u registru biti podaci o 230 do 240 tisuca zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama.
Na pitanje zašto se na podatke o ljudima koje država ima na platnom popisu troši deset milijuna kuna, u Vladi objašnjavaju da te podatke nitko nema na jednom mjestu, nego svako ministarstvo vodi podatke o svojim zaposlenima.
Bavila se Vlada posebno i državnim službenicima i predložila izmjene zakona koji regulira njihov položaj, pa se tako nakon 15 godina ponovo vraca mogucnost davanja im otkaza. Dogodit ce se to ako Sabor prihvati Vladin prijedlog po kojem ce ljudi koji rade za državu moci dobiti izvanredni otkaz ugovora o radu ako se ne "poprave" nakon dva pisana upozorenja da ne rade dobro svoj posao.
I dok su teže i lakše povrede službe po kojima odmah prestaje radni odnos precizno regulirane, izvanredni otkaz službeniku prijeti ako njegov nadredeni procijeni da svoj posao ne obavlja strucno, ucinkovito i u propisanim rokovima.
Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika, ocekivano,
protivi se tim odredbama. Siniša Kuhar iz tog sindikata porucuje da je
takav prijedlog neprihvatljiv i da su se sindikati vec usprotivili
donošenju zakona.
- Imamo službenicke sudove za kršenje pravila službe i ne vidim
razloga da na osnovi necije procjene ljudima prijeti otkaz, kaže Kuhar.