Otvaranjem stalnog postava Državnog arhiva u Pazinu obilježena je 55. obljetnica ove značajne institucije koja čuva vrijedno povijesno gradivo s područja cijele Istre. "Arhivistica Biserka Budicin napravila je, uz potporu ravnatelja i kolega, veliki posao postavivši izložbu koja u ovoj velikoj obljetnici generira iz bogatih fundusa Državnog arhiva u Pazinu", rekla je otvarajući izložbu Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica ministrice kulture RH, dodajući kako arhivsko gradivo ima status zaštićene kulturne baštine.
- Stoga možemo biti ponosni na to da naših 18 državnih arhiva i središnji Državni arhiv u Zagrebu baštine neizmjerno bogato blago i da svojim djelatnostima zajednicama u kojima djeluju, ali i svekolikoj javnosti predstavljaju sve slojeve hrvatske povijesti koja se može iščitati kroz bogato baštinsko gradivo pohranjeno u arhivima. Zahvaljujući tomu svaki je naš mali grad zanimljiva kulturna destinacija. Zbog toga, zadaća je svih naših arhivista i muzealaca da tu bogatu povijest koja je sačuvana u arhivima predstave kroz stalne i povremene izložbe i da pokažu tu našu poveznicu s evropskom kulturom.
Čestitam svima koji su pomogli da se ovaj veliki posao napravi, da se strankama koje dolaze u arhiv omogući kultiviraniji boravak u prostorijama arhiva, ali i da se široj javnosti predstavi jedan segment bogatog gradiva pohranjenog u ovom arhivu. Ovo jejedan od prvih stalnih postava u hrvatskim arhivima, pa iako su stalni postavi imanentni muzejima i arhivi se na ovakav način svojom bogatom aktivnošću okreću prema zajednici i korisnicima, naglasila je Jurić Bulatović.
Predstavljajući postav, autorica Biserka Budicin rekla je kako izlošci prikazuju tek nekolicinu grana znanosti i struka za koje se izvori istraživanja mogu pronaći u pazinskom Arhivu. Uz to prikazana su djela osoba koje su svojim djelom zadužile Istru.
- Kriterij za stalni postav je bio prokazati najznačajnije, najvrednije i najatraktivnije gradivo, a izbor nije bio lak jer, dodala je Budicin, Državi arhiv u Pazinu skrbi o 4,5 kilometra gradiva većim dijelom vrijednim da se pokaže javnosti, ali se zbog ograničenog prostora autorica odlučila na 45 plakata postavljena na hodnicima i uz stubište prema čitaonici. Na njima se mogu vidjeti stare isprave, a među njima i ona iz 1200-te godine, ujedno i najstariji dokument u Arhivu u Pazinu. Izloženi su zatim urbar Pazinske knežije, pojedine bilježničke knjige, statuti, dokumenti kotarskog kapetanata, djela iz ostavštine Slavka Zlatića i Nella Milottija, te drugi vrijedni dokumenti koji svjedoče o različitim razdobljima istarske prošlosti.
Uvodeći u program, ravnatelj DAPA dr. Elvis Orbanić rekao je kako se ovime obilježava visoka 55. obljetnica utemeljenja Arhiva, ali i 40. obljetnica Odjela za zaštitu arhivskog gradiva, restauraciju, konzervaciju i mikrofilmiranje. Orbanić je podsjetio kako je Državni arhiv u Pazin osnovan 20. listopada 1958. pod nazivom Istarski arhiv Pazin, svog je prvog zaposlenika dobio tek dvije godine kasnije, a to je bio direktor Ljubomir Petrović. On je, nažalost, ove godine preminuo, ali su na svečanosti u Velikoj dvorani DAPA, uz brojne uzvanike bili nazočni bivši ravnatelji DAPA Dražen Vlahov i Jakov Jelinčić, ravnateljica Hrvatskog arhiva Vlasta Lemić, aktualni ravnatelji Državni arhiva u Osijeku i Vukovaru Siniša Bjedov i Stjepan Prutki, te pazinski gradonačelnik Renato Krulčić i županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica.
Program je otvorio kantautor Bruno Krajcar, koji je otpjevao pjesmu "Koza" koju je skladao na tekst Mije Mirkovića-Mate Balote, u mladosti učenika Pazinske gimnazije koja je djelovala u današnjoj zgradi DAPA. Pazinski gradonačelnik Renato Krulčić istakao je da Grad s DAPA njeguje dobru suradnji, te kako je ova ustanova svjedok kulture i našeg identiteta na ovim prostorima i predstavlja mnogo više od čuvara arhivske građe. Grad Pazin s Udrugom arhivista Istre prikuplja građu o austrijskom razdoblju u Istri i nakon toga je namjerava adekvatno prezentirati. Na taj način kultura, u turističkom smislu, može postati i gospodarski faktor, rekao je Krulčić.
Vladimir Torbica, pročelnik županijskog Upravnog odjela za kulturu čestitao je arhivu na suvremenosti i modernosti jer osim što čuva baštinu on i prezentira zajednicu kroz dosadašnja brojna tiskana izdanja. Stoga je za sve to zahvalio sadašnjem i bivšim ravnateljima, kao i svim djelatnicima Arhiva. O važnosti i suradnji hrvatskih arhiva govorila je Vlatka Lemić, ravnateljica HDA u Zagrebu, a svoja iskustvima kao korisnik i istraživač s nazočnima je podijelila Elena Uljančić Vekić.
Prije punih 40 godina, 1974. godine, u pazinskom je Arhivu započeo s radom laboratorij za konzervaciju, restauraciju i mikrofilmiranje, podsjetio je Aldo Prenc, voditelj Odjela za zaštitu arhivskog gradiva, restauraciju, konzervaciju i mikrofilmiranje. Laboratorij je utemeljila Marija Milićević, kojoj se 1975. na poslovima mikrofilmiranja pridružila Mirjana Gržetić. U početku je laboratorij koristio usluge raznih srodnih laboratorija, ali posljednjih godina gotovo sve konzervatorske i restauratorske radova obavlja samostalno.
Tijekom minula četiri desetljeća u DAPA je konzerviran i restauriran 142.961 list baštine pisan na papirnatoj ili kožnoj podlozi. To su, dodao je Prenc, uglavnom rukopisne knjige, isprave, katastarske mape, zemljovidi i slični dokumenti. U istom razdoblju mikrofilmirana su dva milijuna snimaka gradiva i uvezene su 954 knjige raznih uveza, mapa ili zaštitnih kutija, podsjetio je Prenc. (Mirjan RIMANIĆ)