Prijedlog proracuna i najava da ce se prve štednje u državnoj blagajni prelomiti preko leda javnih službenika i namještenika, odnosno ukidanjem njihovih božicnica i regresa, izazvale su pravu lavinu nezadovoljstva medu sindikatima koji zastupaju oko 250 tisuca ovih radnika.
- Vlada vuce poteze koje u predizborno vrijeme nije najavljivala i krajnje je neprimjereno da se poziva na podršku gradana za provodenje reforme s rezovima o kojima prije izbora uopce nije bilo govora - povecanje PDV-a i ukidanje božicnica i regresa u državnim i javnim službama, kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
- Na najave Vlade koje stižu putem medija možemo odgovoriti jedino na ulici, a ako žele razgovarati s nama, onda moramo sjesti za pregovaracki stol, kazao je Siniša Kuhar, glavni tajnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika. Podsjeca da su se radnici u javnom i državnom sektoru odrekli božicnice 2010. godine. Tada referendum medu clanovima nije proveden, vec je odluka donesena na nivou glavnih tijela sindikata.
Tužno u javnoj upravi i državnim službama
Kolika su prava radnika ciji je poslodavac država, ispitali smo kroz njihov Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama.
Iako je osnovica place u javnim službama ista, 5.108 bruto, najveca materijalna prava zbog dodataka na uvjete rada imaju upravo zdravstveni radnici. Dok obiteljski lijecnici žive mjesecno s "golom" placom od 8.000 do 8.500 kuna, njihovi kolege u bolnicama na ime dodataka imaju placu od 13.000 do 14.000 kuna. Medicinske sestre u primarnoj zaštiti dobivaju placu od 4.500 do 4.800 kuna, a u bolnicama od 5.500 do 6.000 kuna u prosjeku.
Prema podacima školskog sindikata Preporod, place ucitelja u osnovnim školama daleko su ispod državnog prosjeka koji iznosi oko 5.700 kuna - svega 4.850 kuna. Profesori u srednjoj školi primaju placu od 5.220, dok, takoder u prosjeku, u visokom obrazovanju primanja iznose 8.100 kuna. I državna statistika pokazuje da je u obrazovanju, koje zapošljava 67 tisuca ljudi, placa ispod prosjeka - 5.400 kuna.
- U državnoj upravi nemaju granski kolektivni ugovor. Uz Temeljni, cijelo podrucje državnih službi, koje broji oko 65 tisuce zaposlenih, pokriveno je Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, place u javnoj upravi i obrani iznose 6.200 kuna, s tim da im prosjek podižu place saborskih zastupnika i ministra te ostalih visokih dužnosnika. Obicnim se službenicima primanja krecu od 3.535 za referente do 6.059 kuna za više savjetnike.
Drukcija slika u javnim poduzecima
Dok se u javnim službama i državnim upravama sindikati bore s Vladom i resornim ministarstvima da održe stecena prava radnika, a u gospodarstvu svakog dana bez posla ostaje 500 ljudi, u vecini od 20-ak javnih poduzeca, cak i onim gubitaškim, koja zapošljavaju oko 70 tisuca radnika, kao da i usred krize cvjetaju ruže. Samo nekoliko dana prije parlamentarnih izbora sklopljeno je nekoliko kolektivnih ugovora na kojima bi pozavidjeli mnogi radnici. Takav je kolektivni ugovor 1. prosinca 2011. sklopljen u Hrvatskim željeznicama Infrastruktura d.o.o..
Dok sindikati u javnoj upravi o rastu placa ni ne pomišljaju, u HŽ-u je dogovorena obveza godišnjeg rasta placa do šest posto, minimalno kako raste inflacija. Vec sada je placa na nivou tvrtke veca od prosjeka - 6.288 kuna. Brojni dodaci na placu i prava radnika idu dotle da se do pojedinosti odreduju uvjeti u radnim prostorijama - od ergonomskih stolica, stolova koji ne smiju blještati te ne smiju biti hladni na dodir do toga da poslodavac tijekom svakog sata mora osigurati radniku koji radi za racunalom odmor od najmanje pet minuta uz vježbe rasterecenja.
Ukoliko mu poslodavac promijeni mjesto rada, radnik ima pravo na besplatan prijevoz stvari vlakom ili kamionom. K tome, svake godine ovo državno poduzece izdvaja 1,2 milijuna kuna za poboljšanje životnog standarda radnika, što uplacuje sindikatima za organizaciju sportskih igara, a osim toga placa i sindikalne povjerenike i dvostruko više od prosjeka.
Subvencije dobiva samo manjina
Krešimir Sever smatra pak da se diže hajka na javna poduzeca na nacin da se radnike i njihova navodno visoka prava proziva za loše poslovanje tvrtki. Dodaje da vecina državnih poduzeca nije na teret proracuna, odnosno prihode ostvaruje na tržištu, te da se Vlada nema pravo miješati u kolektivne ugovore, koji su stvar odnosa sindikata i uprave. Samo manjina, kao što je HŽ, dobiva subvencije.
- Nisu radnici krivi, vec država, koja se ponaša kao katastrofalan gospodar. Jer, zašto u nekim dijelovima HŽ-a tvrtke kceri ne dobivaju poslove održavanja pruga, a istovremeno su one u takvom stanju da izlijecu vlakovi? Ili, zašto se poslovi na održavanju povjeravaju tvrtkama izvana? Ima cijeli niz pitanja koja vape za odgovorom. Što se tice kolektivnih ugovora u javnim poduzecima, pravo je sindikata da se bori za svoje radnike. Kad vidimo djelatnike iz HEP-a da se na buri i na -20 stupnjeva Celzija penju po stupovima, tko može reci da oni imaju idealne uvjete rada ili da imaju previše prava, kazao je Sever. (Piše Maša JERIN)
U gospodarstvu radi manje od 900 tisuca ljudi
U Hrvatskoj je 1,6 milijuna aktivnog stanovništva u dobi u kojoj bi, dakle, trebalo raditi, no zaposleno je njih 1,3 milijuna jer je nezaposlenih oko 315 tisuca. Umirovljenika je pak 1,2 milijuna. Proizlazi da u gospodarstvu, koje puni državni proracun i hrani oko 4,4 milijuna stanovnika, radi manje od 900 tisuca osoba.
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU OD SRIJEDE