Većinom glasova, uz suzdržane glasove HDZ-ovih vijećnika, Skupština Istarske županije donijela je "Odluku o pozivanju Vlade Republike Hrvatske na provođenje sanacije Opće bolnice Pula", kojom se na Vladu prenose osnivačka prava pulske bolnice, ali i obveza podmirenja odnosno saniranja njenog duga od 170 milijuna kuna kao i njenog daljeg normalnog funkcioniranja.
Ukoliko se takva odluka, inače sasvim u skladu sa Zakonom o sanaciji javnih ustanova, ne bi donijela, pojasnio je župan Ivan Jakovčić, od 1. veljače sanacija duga pulske bolnice postala bi obveza Istarske županije, a kako Županija s godišnjim proračunom od 280 milijuna kuna nema toliko novaca, onemogućio bi se i rad bolnice, ali bi se blokirale i mnoge druge aktivnosti financirane iz županijskog proračuna.
Jakovčić je u uvodnoj riječi pojasnio kako je razlog ovolikom dugovanju dugogodišnje zakidanje u financiranju Opće bolnice Pula prema kvotama i limitima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, zbog čega je pulska bolnica došla u gotovo jednak položaj kao i skoro sve druge bolnice u Hrvatskoj.
Kao "slikovit prikaz desetljetnog šikaniranja" Jakovčić je naveo kako se pulskoj bolnici odobravala 31.000 kuna po krevetu godišnje, dok su druge bolnice istog ranga dobivale više - primjerice, u Dubrovniku 36.000 kuna, u Slavonskom Brodu 33.000 kuna, u Zadru 38.000 kuna, u Šibeniku čak 50.000 kuna, a hrvatski prosjek za bolnice takvog ranga je 34.000 kuna po krevetu godišnje.
Pulskoj bolnici se godišnje uskraćuje između 40 i 50 milijuna kuna za obavljeni i fakturirani posao, a čak ni županijska sanacija od 10 milijuna eura nije pomogla kompenzaciji "lažne decentralizacije", jer iako su osnivačka prava "decentralizirana", novac je ostao centraliziran u Ministarstvu zdravstva, rekao je Jakovčić. Iako su druge bolnice bile privilegirane u odnosu na pulsku, mnoge bolnice imaju dugove puno veće od pulske, a ukupan dug hrvatskog zdravstva procjenjuje se na pet do šest milijardi kuna.
Župan je izvijestio kako je donošenje ovakvih odluka dogovoreno na sastanku Hrvatske zajednice županija, a iako nema pismenih jamstava da će se sanacije bolnica doista i provesti, ministar zdravstva usmeno je zajamčio, prenosi Jakovčić, kako u slučaju Pule neće biti ukidanja odjela niti smanjivanja standarda zdravstvenih usluga.
Na razini cijele države sanacija se inače namjerava provesti upravo ukidanjem pojedinih bolnica, ukidanjem pojedinih odjela u nekim bolnicama, i objedinjavanjem javne nabave za sve bolnice, i nakon tri godine sanirane bi bolnice trebale biti vraćene osnivačima.
Jakovčić je vijećnike izvijestio i o ministrovom jamstvu da zbog sanacije sadašnje pulske bolnice neće biti stopiran projekt izgradnje nove pulske bolnice, bez čega sanacija ne bi bila uspješna jer na iznos duga bitno utječe i rad na dvije lokacije.
U raspravi gotovo da nije bilo disonantnih tonova, iako su mnogi poželjeli reći svoje viđenje i sadašnjeg stanja i budućnosti pulske bolnice. Marino Roce je tako u ime HDZ-a posumnjao da uzrok dugu nije samo u nedostatnom financiranju već da bi se moglo i dodatno racionalizirati poslovanje bolnice, te kako je spomenuti zakon zbog kojeg se donosi ovakva odluka "politikantska ucjena"; a oporbeni su vijećnici napominjali da bi uz odluku svakako trebalo zahtijevati i predočivanje plana sanacije.
Jakovčić je na to pojasnio kako Vlada, nakon što Županijska skupština donese ovakvu odluku, ima obvezu imenovati sanacijsko vijeće, koje onda ima rok od 30 dana za donošenje sanacijskog plana. (D. ŠIŠOVIĆ)
Jakovčić: Zaboravimo priču o reindustrijalizaciji Istre
- Zaboravimo priču o reindustrijalizaciji Istre i Hrvatske, to su tlapnje! Nema nove Pazinke, meni najdraže firme, jer ja sam dijete industrije, a ne turizma, ali ovo sada govorim kao ekonomist, kazao je istarski župan Ivan Jakovčić na aktualnom satu Županijske skupštine odgovarajući na vijećničko pitanje Gvida Jermaniša (Ladonja) što Županija radi po pitanju zaustavljanja porasta nezaposlenosti.
Jakovčić je kazao da i preživjeli industrijski pogoni posluju s poteškoćama navevši za primjer otežano poslovanje pulskog brodogradilišta Uljanik na koje utječe svjetska kriza i dalekoistočna konkurencija, dok je za visoku nezaposlenost optužio zaustavljanje ključnih gospodarskih projekata: Brijuni rivijere, golfa na Marleri i drugi u turističkom sektoru.
- Za Brijuni rivijeru i u ovoj situaciji imamo investitore, ali problem je u političkoj volji koje nedostaje, nastavio je Jakovčić koji smatra da napretka na tom projektu neće biti sve dok se ne opamete vlasnici zemljišta Brijuni rivijere, a to je uglavnom država.
Zdenka Pliška (ISU) i Marina Rocea (HDZ-HSS) zanimalo je što je s najavljenom gradnjom istarskih Domova za starije osobe.
- Tu ima političke volje, ali nema novaca, a veći problem od izgradnje je umrežavanja tih ustanova u sustav, a što još nemamo obećanja ministarstva za plaćanje novih kreveta u Istri, kazao je Jakovčić dodavši da se taj problem pokušava riješiti jačanjem izvaninstitucionalne skrbi kroz dnevne boravke za starije osobe.
Koliko je radnih mjesta Istarska županija spasila kupivši uljaru San Lorenzo u Vodnjanu za 15,5 milijuna kuna i formiravši tamošnji Centar za maslinarstvo, zanimalo je Josipa Antona Rupnika (SDP-Zeleni) koji smatra da se taj novac mogao upotrijebiti, primjerice za spašavanje radnih mjesta.
Župan mu je odgovorio da se radi o 10 milijuna županijskih kuna uloženih u osnivanje "najmodernijeg centra maslinarstva u ovom dijelu Europe" te da su tim potezom "indirektno spašene stotine radnih mjesta". (A. DAGOSTIN)