Kada su prije 13 godine pocele raditi stambene štedionice, mnoge su privukle zbog državnih poticaja od 25 posto na godišnju uplatu. Naime, za godišnju uplatu do 5.000 kuna po jednom racunu, dobivalo se 1.250 kuna poticaja i još tri posto godišnje kamate. Tko je imao više racuna, za clanove svoje obitelji, mogao je višestruko profitirati i po svakom ostvariti poticaj od 25 posto.
No, ta je ponuda štedionica imala jednu veliku manu. Da bi se na osnovu štednje mogao steci povoljan kredit u kunama ili eurima s fiksnom kamatom manjom od pet posto godišnje, trebalo je štedjeti barem pet godina. Zato je mnogima laknulo kada su prije nekoliko godina štedionice u suradnji s bankama pocele nuditi medufinanciranje. Bio je tu pun pogodak i tada su krediti štedionica napokon postali konkurentni stambenim kreditima banaka, iako su svoje kredite štedionice financirale upravo iz bilance banaka.
Mnogi su se tada odlucili ugovoriti štedno-kreditni posao sa štedionicama, iako im je država smanjila iznos godišnjeg poticaja s 25 na 15 posto.
Tocnije, štedionice su od tada dodjeljivale kredite i prije isteka ugovorenog razdoblja štednje, a izvršene uplate svojih dužnika su štedionice knjižile kao štednju i na iste potraživale poticaje od države, iako je bila rijec o otplati kredita. Ministarstvo financija sada je odlucilo stati na kraj takvom poslovanju štedionica te je provelo prisilnu ovrhu nad državnim poticajnim sredstvima stambene štednje koja su financirana i uplacena iz kredita, odnosno koja su realizirana na osnovu kredita.
Informaciju o tome je u utorak objavio Business.hr koji je naveo da je ministarstvo vec sjelo na racun Wuestenrota, a koji je o tome poceo obavještavati svoje klijente.
Ta je stambena štedionica objavila da su tom ovrhom štedišama povucena sva uplacena državna poticajna sredstva, a što je poremetilo njihove planove otplate. Protiv navedenog rješenja ministarstva, Wuestenrot je podnio tužbu Upravnom sudu kojom traže poništenje tog rješenja, povrat ovrhom oduzetih poticaja i isplatu buducih poticaja.
Dok sud ne riješi ovaj spor i razlicita tumacenja zakona koja predstavljaju pravnici Ministarstva financija i štedionica, štedišama ostaje gorak okus jer su oni najvecu gubitnici s obzirom na to da su godinama štedjeli, dio kredita otplacivali državnim poticajima, a sada bi im se dug mogao naglo povecati jer je država uzela štedionicama poticaje.