Država je u sijecnju u proracun skupila 7,7 milijardi kuna, što je 282,3 milijuna kuna manje nego u istom mjesecu prošle godine, potvrdeno je u Ministarstvu financija. Tako su prihodi za 3,6 posto manji nego u prvom mjesecu prošle godine, iako je država u ovoj godini naplacivala PDV po vecoj stopi, uz krizni porez i trošarine na mobilnu telefoniju. Istovremeno je proracunska potrošnja bila 9,6 milijardi kuna, odnosno 798,6 milijuna kuna ili 9,1 posto više nego u sijecnju prošle godine.
U Ministarstvu ipak isticu da su prihodi u sijecnju na razini prošlogodišnjih jer su neki prihodi za sijecanj uplaceni 1. ili 2. veljace. No, da nije bilo uvodenja novih nameta - kriznog poreza, trošarina i veceg PDV-a - državni proracun u sijecnju bi bio siromašniji za 354 milijuna kuna. Od kriznog poreza država je ubrala 204 milijuna kuna, od trošarina oko 30 milijuna kuna, a procjenjuje se da bi prihod od PDV-a bio 120 milijuna kuna manji da se taj porez i dalje naplacuje po staroj stopi od 22 posto.
Ovako država je uspjela u sijecnju skupiti tri posto više prihoda od PDV-a nego što je taj porez donio u prvom mjesecu prošle godine. Osim poreza na dobit, koji je pao za deset posto, najviše su medu najznacajnijim prihodima podbacili doprinosi koji su pali za osam posto, odnosno za 267 milijuna kuna.
Tako je od mirovinskih doprinosa u sijecnju prikupljeno 1,5 milijardi kuna, a država je za isplatu mirovina potrošila 2,9 milijardi kuna, što znaci da je iz proracuna, od poreznih prihoda, morala osigurati dodatnih 1,4 milijarde kuna. Ako se takvi odnosi zadrže do kraja godine, iz proracuna ce se, uz doprinose, morati izdvojiti dodatnih 16,8 milijardi kuna za isplatu mirovina. Na isplatu placa, i to bez zdravstva, u javnom sektoru i državnoj upravi potrošeno je 1,8 milijardi kuna, što je oko tri posto manje nego lani, a bilo je ocekivano s obzirom na smanjenje proracunske osnovice za isplatu placa za šest posto.
U Ministarstvu isticu i to da država svoje obveze ispunjava na vrijeme te da je u srijedu uspješno platila 500 milijuna eura obveznica, a uvjereni su i da ce uspješno riješiti i pitanje kunskih obveza koje na naplatu stižu u ožujku. O mogucnosti smanjenja rashoda, ali i toga da naplata kredita u brodogradnji poremeti sve proracunske planove, u Ministarstvu ne žele spekulirati uz napomenu da je zasad sve održivo, ali da ce vidjeti kako ce se kretati situacija pa ce prema tome i postupati.