Hrvatsko gospodarstvo vratilo se najmanje cetiri godine unatrag. Ukazuju na to i porezni prihodi za prvih pet mjeseci ove godine. Država je od poreza od pocetka godine do kraja svibnja skupila 24,3 milijarde kuna, a to je milijardu kuna manje od poreznih prihoda koje su u istom razdoblju 2007. godine u proracun uplatili gradani i gospodarstvo.
U 2006. godini porezi su u prvih pet mjeseci državnu blagajnu donijeli 600 milijuna kuna manje nego ove godine, ali s obzirom na to da se tada naplacivao PDV po nižoj stopi od 22 posto te da nije bilo kriznog poreza, koji je u pet mjeseci ove godine državi donio više od milijardu kuna, ispada da je i 2006. godina bila bolja od ove.
U odnosu na prošlu godinu, porezni su prihodi milijardu kuna veci, ali samo zahvaljujuci tomu što država ubire veci PDV i krizni porez, no prije dvije godine je i bez tih dodatnih prihoda u proracunu zarada od porezna bila gotovo šest milijardi kuna.
U ovoj su godini, doznaje se u Ministarstvu financija, ukupni proracunski prihodi 43,5 milijardi kuna, što je za pola milijarde kuna manje nego lani, a u resornom ministarstvu to tumace time što je na pocetku prošle godine HNB u proracun uplatio 1,3 milijarde kuna svoje dobiti, dok ove godine te uplate nije bilo.
Što se tice rashoda, država je u pet mjeseci potrošila 50,4 milijarde kuna, što je 1,1 milijardu kuna više nego u prvih pet mjeseci prošle godine. Tako je posljednjeg dana svibnja država bila u minusu 6,9 milijardi kuna. No, tolika razlika izmedu potrošnje i zarade leži u cinjenici da je Ministarstvo financija moralo prebaciti cak 6,8 milijardi kuna poreznih prihoda za isplatu mirovina.
Od doprinosa je prikupljeno 7,8 milijardi kuna, a za mirovine je u pet mjeseci trebalo 14,6 milijardi kuna i jedino što se moglo uciniti je zagrabiti u porezne prihode. Kad bi doprinosi, što se u Hrvatskoj nikada nije dogodilo, pokrivali troškove isplata mirovina, proracun bi u prvih pet mjeseci, barem prema podacima Ministarstva financija bio u plusu.
Da se kojim slucajem i zdravstvo uspijeva pokriti zdravstvenim doprinosima, proracun bi cak bio u plusu, jer je u prvih pet mjeseci Ministarstvo financija za troškove zdravstva moralo osigurati dodatnu 1,1 milijardu kuna.