U prvih pola godine Vlada je u proracun skupila 51,9 milijardi kuna, a potrošila je 59,6 milijardi. Tako je u šest mjeseci u državnom proracunu stvoren minus od 7,7 milijardi kuna, koji se opasno približio deficitu od 8,6 milijardi što ga je Vlada planirala za cijelu godinu.
Ako želi zadržati proracunsku rupu u planiranim okvirima, država bi do kraja godine smjela potrošiti tek 900 milijuna kuna više nego što prikupi. To je potpuno nemoguce s obzirom na to da je u prvom polugodištu svaki mjesec manjak u prosjeku bio veci od milijardu kuna.
Ipak, u Ministarstvu financija uvjeravaju da proracunska rupa nece rasti dosadašnjim tempom niti ce narasti na više od 14 milijardi kuna, a kao argument navode kretanja u prošloj godini. Tako je do kraja lipnja 2009. u proracunu manjak bio 6,48 milijardi kuna, da bi do kraja godine narastao za još 3,3 milijarde, odnosno na 9,7 milijardi kuna. Nije naodmet napomenuti da su proracunski prihodi oko 1,5 posto manji od lanjskih, a da je potrošnja nešto veca.
U ministarstvu ne žele prognozirati hoce li, po prošlogodišnjem scenariju, do kraja ove godine manjak narasti za još tri milijarde kuna i popeti se na deset milijardi ili više. Isticu da minusa u proracunu uopce ne bi bilo da država u šest mjeseci nije morala prebaciti 8,2 milijarde kuna za isplatu mirovina.
Taj je transfer bio nužan jer su mirovine koštale 17,5 milijardi kuna, a mirovinski doprinosi pokrivali su tek 9,3 milijarde. Uz to, država je zdravstvu, od cijih je doprinosa prikupljeno 8,7 milijardi kuna, morala transferirati dodatnih oko milijardu kuna.
Tako je podbacaj prihoda od doprinosa, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dosegnuo gotovo milijardu kuna te su ti prihodi za pet posto manji od prošlogodišnjih. Uz to, loša gospodarska situacija uzrokovala je i pad prihoda od poreza na dobit koji su u odnosu na prvih šest mjeseci prošle godine niži za 1,6 milijardi kuna.
U ministarstvu vjeruju da ce se proracunski prihodi, pogotovo oni od doprinosa, popraviti u srpnju i kolovozu zbog utjecaja sezonskog zapošljavanja, pa ce se tako tek na jesen ici i u pravi rebalans proracuna.
Koliki je najveci deficit, pa tako i zaduživanje, što ce ga Vlada u tom preslagivanju dopustiti, ne žele govoriti, ali isticu da se manjak ne mora nadoknadivati iskljucivo zaduživanjem, nego se to može uciniti i rezanjem troškova iz državnog proracuna. No, koji bi se to rashodi, a time i prava, smanjivali, u Vladi prije jeseni nitko ne želi govoriti.