Najavljeno povećanje neoporezive osnovice plaće s 2.200 na 2.600 kuna, ali i pomicanje poreznih razreda za primjenu stope od 40 posto s 8.800 na više od 13.000 kuna ne ide na ruku jedinicama lokalne samouprave čiji bi se prihodi po toj logici smanjili. Dio je to porezne reforme, čija bi primjena počela 1. listopada ove godine, čime ministar financija Boris Lalovac kani potaknuti zamrlu osobnu potrošnju građana, budući da ona doseže gotovo 60 posto BDP-a.
Miletić: Država treba nadoknaditi gubitak
Najavljena porezna reforma kojom Vlada namjerava smanjiti porezni pritisak na plaće građana je, prema mišljenju pulskog gradonačelnika Borisa Miletića, dobrodošla.
- Podržavam odluku koja će radnicima u konačnici donijeti veće plaće. Međutim, s druge strane, ova odluka Vlade za sve će jedinice lokalne samouprave značiti i manje sredstava u proračunima i ostaje za vidjeti na koji će način Vlada županijama, općinama i gradovima nadoknaditi nastali gubitak da smanjenje standarda građana ne bi doveli u pitanje. Smatramo da je važno da država iznađe način kako bi gradovima nadoknadila gubitke s obzirom da su to sredstva koja se izdvajaju za socijalna davanja, za vrtiće, škole i ostale sadržaje, važne kako svim građanima Pule, tako i građanima drugih gradova, izjavio je Miletić te napomenuo da u Gradu još nisu dobili nikakvo službeno očitovanje, pa ne mogu komentirati koliko bi gradski proračun izgubio zbog najavljenih izmjena.
Krulčić: Ugrožene javne usluge
Gradonačelnik Pazina Renato Krulčić veli da je riječ o trećoj promjeni porezne politike u nizu koja usred proračunske godine utječe na smanjenje izvornih prihoda jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
- Bez adekvatnih mjera koje bi ublažile gubitak izvornih prihoda, kao što je, na primjer, povećanje udjela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u porezu na dohodak, vrlo je teško planirati te izvršavati komunalne i druge aktivnosti koje se financiraju iz gradskog proračuna. Predloženo smanjenje izvornih prihoda od poreza na dohodak izravno će utjecati na kvalitetu javnih usluga prema korisnicima proračuna kao što su predškolski i školski odgoj, socijala, zdravstvo, vatrogastvo, kultura i drugo, veli Krulčić. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU