Država škverovima otpisuje 7 milijardi?

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Za tjedan dana u inozemnim i domacim tiskovinama raspisat ce se drugi medunarodni tender za prodaju domacih brodogradilišta.

Vlada u ovaj zadnji pokušaj rješavanja problema domace brodogradnje ide s istim uvjetima koji su vrijedili za potencijalne kupce i u prvom, propalom pokušaju prodaje prošlog ljeta. Rijecki, trogirski i kraljevicki škver prodaju se za jednu kunu, dok je cijena splitskog Brodogradilišta specijalnih objekata (BSO) i Uljanika ostala ista.

Po nominali, što u slucaju BSO-a znaci 18,16 milijuna kuna, a za 59,25 posto državnog portfelja u istarskom škveru traži se 397 milijuna kuna.

Ocito u Vladi procjenjuju da za mali BSO postoji dovoljno interesa, a zašto je za Uljanik i dalje cijena po nominali, najbolje zna ministar gospodarstva.

Izvrti li se film malo unazad, a Puljani su uvijek vodili svoju igru, pomalo je cudno što je za najuspješnije domace brodogradilište, kako se tepa Uljaniku, ljetos otkupljena tek jedna ponudbena dokumentacija.

Cak ni medijski najeksponiraniji potencijalni kupac, takozvani svjetski kralj kroma Danko Koncar, nije iskeširao 15 tisuca kuna za ulaznicu da možda s proklamiranim konzorcijem Hrvatska brodogradnja kupi najbolje hrvatsko brodogradilište.

Nakon što je Popijac zakovitlao prašinu, menadžment Uljanika priznaje da je jedini prijedlog s njihove strane bio da se pocetna cijena od 397 milijuna kuna državnog paketa dionica snizi, odnosno, kako je objasnio celnik Uljanik grupe Anton Brajkovic, prilagodi stanju na tržištu.

Ako dionica Uljanika na burzi vrijedi oko 155 kuna, to bi impliciralo skoro upola manju pocetnu cijenu. Pametnome dosta.

Jedina razlika u odnosu na prvi i drugi pokušaj privatizacije navoza krije se u iznosu državne naknade za isknjiženo pomorsko dobro, koje ukljucuje sve nekretnine unutar kruga brodogradilišta.

Najnoviji izracuni vrijednosti pomorskog dobra kriju se kao zmija noge, no iz dobro upucenih izvora doznajemo da je sada država sa škverovima pod racun obeštecenja za pomorsko dobro spremna prebiti, ili otpisati, oko šest do maksimalno sedam milijardi kuna.

Konacni iznosi u javnosti bi mogli osvanuti tijekom ovog tjedna.


Podijeli: Facebook Twiter