Nakon što su se Gradsko vijeće Rovinja, gradonačelnik Giovanni Sponza te mještani grada podno Svete Eufemije jasno usprotivili namjeri Županijskog državnog odvjetništva da uknjiži Republiku Hrvatsku kao vlasnika vrlo atraktivnih dijelova grada, kao što je Zlatni rt, u obranu "svojih" nekretnina stao je i pulski gradonačelnik Boris Miletić.
Naime, i pojedine nekretnine u vlasništvu Grada Pule postale su predmet spora između jedinice lokalne samouprave i Županijskog državnog odvjetništva koje, na jednak način kao i u Rovinju, namjerava oduzeti vlasništvo Puli i prenijeti ga na državu.
U pitanju su nekretnine koje su nekad bile društveno vlasništvo i koristile su ih bivše radne organizacije Šumarije, danas Hrvatske šume, a 1991. godine su uknjižene kao vlasništvo općina i gradova. No, nije riječ samo o negrađevinskom zemljištu, kako bi se moglo "na prvu" pomisliti. Republika Hrvatska se, naime, knjiži i na dijelove zemljišta na kojima su izgrađene kuće u kojima Puljani žive već više od stoljeća!
Apsurd je tim veći kad se uzme u obzir da se RH namjerava uknjižiti i na, primjerice, zgradu u Uskočkoj ulici, Kandlerovu ulicu, dio parkirališta u Dobrichevoj te na nekoliko okolnih zgrada. Dakako, tu su i šume, parkovi, javne površine?
Upitan za komentar o ovom potezu države, pulski gradonačelnik Boris Miletić bio je oštar.
- Presudom Vrhovnog suda RH od 11. siječnja ove godine, šume i šumska zemljišta u društvenom vlasništvu i u šumskogospodarskoj osnovi postali su vlasništvom RH. Tom presudom sva takva zemljišta, bez obzira na njihov trenutačni status i namjenu, postaju državno vlasništvo. Gradu Puli se, dakle, oduzima vlasništvo nad određenim dijelovima grada, iako neki od njih odavno nisu šumska područja, a zanemarena je činjenica da je Grad Pula, u skladu s pravomoćnim presudama Županijskog suda u Puli, na zakonit način upisan i kao vlasnik nekretnina unutar granica građevinskog područja na kojima je postojalo društveno vlasništvo - korisnik Općina Pula, na dan 16. listopada 1990. godine.
Tuđe nećemo, svoje ne damo! Jednostavno, Grad Pula neće dozvoliti uknjižbu države nad njegovim vlasništvom, poručuje Miletić. Ističe da će o posljedicama odluke Vrhovnog suda RH o državnom preuzimanju zemljišta i nekretnina koji su od 1990. godine u vlasništvu Grada Pule raspravljati Gradsko vijeće. Iako je riječ o odluci Vrhovnog suda, Grad Pula nastojat će je osporiti, jer se, kažu, nakon 22 godine "jednim dopisom želi promijeniti tijek života u gradovima" i "očigledno se nisu imale u vidu sve posljedice ove odluke".
A Županijsko državno odvjetništvo se poziva na jednu presudu Vrhovnog suda iz siječnja ove godine, a odnosi se na zemljište u Zadru. U toj je presudi, koja je donijeta u postupku revizije, zauzeto stajalište da su šume i šumska zemljišta koja su se na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama iz 1990. godine nalazila u društvenom vlasništvu, neovisno o tome jesu li bila u zoni građevinskog zemljišta ili izvan nje, a nalazila su se i u šumskogospodarskoj osnovi, postala temeljem samog zakona vlasništvo RH.
Sličnih presuda, međutim, nema u dovoljnoj mjeri da bi se mogao zauzeti stav da je to sudska praksa, jer prakse praktično nije ni bilo. (Cristian Bruno GALIĆ; snimio Manuel ANGELINI)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU