Građani i tvrtke čija su se imena našla na listi poreznih dužnika uplatili su državi u dva i pol mjeseca 123,37 milijuna kuna. Podaci su to Porezne uprave zaključno s petkom o uplatama obveznika koji su brisani s liste dužnika jer su dug podmirili ili su i dalje na listi, ali se njihov dug smanjio.
S liste su brisana imena 651 dužnika koji su državi nakon što je njihovo ime javno objavljeno uplatili 64,2 milijuna kuna, još 1.142 dužnika smanjili su svoj dug za 59,16 milijuna kuna. Uplate su u odnosu na prije dvadesetak dana povećane za 33 milijuna kuna.
Porezna uprava ne planira čekati unedogled da se dužnici sjete platiti dugove i u slučajevima u kojima je na ime duga upisala založno pravo na nekretninama, krenula je u ovrhu. Tako je plan ovršiti nekretnine kojima su njihovi vlasnici jamčili povrat 1,28 milijarde kuna duga.
Najveći broj takvih nekretnina nalazi se u Zagrebu i one su bile osiguranje da će država naplatiti 452 milijuna kuna duga. Nakon toga slijedi Rijeka gdje se Porezna uprava založnim pravom nastojala osigurati da će naplatiti 178,4 milijuna kuna duga.
Uz stotine dužnika koji su plaćanje poreznog duga jamčili svojim nekretninama, bez imovine bi mogli ostati i oni koji je nisu dali u zalog, ali su poreznici utvrdili da su u svojim tvrtkama izbjegavali plaćati poreze i doprinose, iako su novac imali, ali su ga prebacivali na privatne račune ili su iz tvrtke, preko sestrinskih poduzeća izvlačili sredstva.
Članovi uprava i odgovorne osobe u trgovačkim društvima koji su zloupotrijebili svoje ovlasti izvlačeći novac ili imovinu odgovaraju svojom imovinom i to do iznosa koji njihove tvrtke duguju državi.
Tako novi zakon i bez založnog prava direktore i vlasnike koji nisu plaćali svoje obveze državi stavlja u poziciju poreznog jamca i država će se nastojati naplatiti iz njihove imovine, ali im mora dokazati da su izbjegavali plaćanje obveza iako za to nisu imali razloga, odnosno nisu to činili zbog poteškoća u poslovanju.
Ti su poduzetnici iza sebe ostavili i po desetak uništenih tvrtki, dugove radnicima i državi i Porezna uprava pokrenula je do 5. listopada čak 316 takvih predmeta u kojima je ukupan dug 764 milijuna kuna.
Dosad su poreznici donijeli 129 rješenja i ako se ona provedu to će značiti naplatu oko 150 milijuna kuna duga. U tim slučajevima poreznici su pronašli čak 102 jamca, direktora i vlasnika, koji imaju imovinu iz koje država može naplatiti barem dio duga. Prije dva tjedna na listi Porezne uprave bila su 92 takva vlasnika i direktora. (Piše Jagoda MARIĆ/Novi list)
Građanima "jeftinija" ovrha
Novim ovršnim zakonom omogućena je izravna naplata novčanih tražbina putem Fine na temelju pravomoćnih sudskih i ovršnih odluka.
Građanima koji, recimo, nisu platili režije, dosad je pružatelj usluga, da bi se naplatio, preko odvjetničkog ureda sjedao na plaću, pri čemu je dužnik morao platiti trošak odvjetnika. Odsad će te tvrtke ići izravno na sud koji daje nalog Fini za blokadu računa. To bi građanima trebalo biti jeftinije jer više neće plaćati odvjetnika. Novim je zakonom zadržan tradicionalni sudski model za slučajeve kada se ovrha ne može naplatiti jednostavno, izvan suda i to putem Fine.
Obrtnicima najteže
Predsjednik Obrtničke komore Istarske županije Mario Paliska kaže da još uvijek ne zna odgovoriti na pitanje što čeka zadužene obrtnike, ali smatra da u praksi neće zaživjeti odredba po kojoj će radnik moći ovrhom do svoje plaće na temelju potvrde poslodavca. Navodi vlastiti primjer pokušaja provedbe ovrhe koju je pokrenuo, kada mu na sudu u Rijeci, gdje je pozvan da preuzme potvrdu o pokrenutom ovršnom postupku, nisu znali reći kome se obratiti ni što učiniti da bi tu potvrdu i preuzeo. (Mirjana VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)
CIJELI TEKST U TISKANOM IZDANJU