Nacionalni park Brijuni uskoro bi trebao dobiti novi strateški dokument odnosno Plan upravljanja od 2017. do 2026. godine kojim će se definirati smjernice narednog desetogodišnjeg razdoblja. Plan je zamišljen kao javni dokument te je podijeljen na logične cjeline, od opisa područja do ciljeva i aktivnosti upravljanja koji što je jasnije moguće iznose što i kako Javna ustanova želi postići u sljedećih deset godina.
No prije njegovog usvajanja, svoje prijedloge mogu dati i građani u sklopu javne rasprave koja je otvorena do 16. listopada. Također, prijedlog plana moguće je pogledati na službenim stranicama NP Brijuni ili svakog radnog dana od 8 do 15 sati u zgradi uprave Javne ustanove Nacionalni park Brijuni u Fažani, Brionska 10.
Natječaja nema na vidiku
No ovaj plan ne donosi konkretne, pa čak ni približne smjernice toliko priželjkivanog uzleta otočja Brijuni koje se već godinama spominje u kontekstu elitnog turizma i dolaska prestižnih hotelijera koji bi otočju trebali vratiti stari sjaj pa tako nema govora o renoviranju i šminkanju objekata i hodogramu dolazaka bogatih gostiju. Niti SDP-ova ali ni bivša HDZ-ova Vlada nisu učinile nikakve pomake u pripremi javnog poziva za odabir koncesionara na otočju Veli Brijun premda je još 2014. godine odabrana tvrtka odnosno zajednica ponuditelja Horwath i Horwath Consulting Zagreb čiji je iznos ponude od 6,5 milijuna kuna bio najprihvatljiviji. Uskoro je potpisan i ugovor kojim se konzorcij obvezao odraditi usluge savjetnika na pronalaženju investitora u hotelijerstvu i pratećoj ponudi otoka Veliki Brijun. Treba podsjetiti da natječaj za koncesionara dan danas nije ugledao svijetlo dana.
Sada se u prijedlogu upravljanja napominje kako se planom neće detaljno planirati razvoj hotelijerske i ugostiteljske djelatnosti upravo stoga jer je prije dvije godine između Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja i zajednice ponuditelja Horwath Consulting potpisan ugovor za rad na projektu. Navodi se da bi materijali koji će proizaći iz tog ugovora trebali detaljno razraditi spomenutu djelatnost te da do tada nije moguće planirati razvoj hotelijerske i ugostiteljske djelatnosti.
Znači Nacionalnom parku su "ruke vezane", a ono što oni mogu činiti odnosi se isključivo na održavanje infrastrukture koje provode u okviru svojih financijskih mogućnosti. U planu upravljanja navodi se i zastario Prostorni plan iz 2001. godine koji više ne zadovoljava potrebe parka, odnosno u mnogim segmentima je nerealan i previše okrenut turizmu, a premalo zaštiti prirodnih vrijednosti.
Stoga je u tijeku izrada stručne podloge koja će biti temelj za novi Prostorni plan. Isto vrijedi i za Pravilnik o zaštiti i očuvanju koji je potrebno uskladiti s važećim Zakonom o zaštiti prirode. U dokumentu se izričito navodi kako na državnoj razini nije jasno koncipirana strategija razvoja Brijuna stoga će se vjerojatno ona definirati u vremenu trajanja ovog Plana. Kao razlozi se navode velik broj djelatnosti i zaposlenika, ograničena financijska sredstva, premali broj stručnjaka, zabrana zapošljavanja, različiti interesi dionika, jedinica lokalne samouprave, lokalnog stanovništva, turizma, zaštite prirode, kulturne baštine i države. (Danijela BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU