Do dolaska pape Benedikta XVI. u Hrvatsku ostala su samo tri i pol tjedna, a država nema blagog pojma koliko ce porezne obveznike stajati njegov dvodnevni boravak u Zagrebu. Ili barem tako tvrdi.
U Ministarstvu vanjskih poslova, koje sa strane države koordinira pripreme za docek Pape, kažu da je "u ovom trenutku još rano dati procjene" o troškovima posjeta. Unatoc tome što ne znaju koliko ce novca izdvojiti za Papin boravak, uvjereni su da ce koristi biti vece od troškova.
Velik znacaj
- Svakako treba imati u vidu da sam dolazak Svetog Oca u Republiku Hrvatsku i znacaj ovog posjeta uvelike nadmašuju troškove takvog posjeta. U svakom slucaju želimo istaknuti da ce se o svim sredstvima poreznih obveznika voditi racuna da budu utrošena racionalno i transparentno, napominju na Zrinjevcu.
Mediji, pak, spominju iznos od 42 milijuna kuna, koji je procijenjen na temelju iskustava drugih zemalja koje su u posljednje vrijeme ugostile Papu. Primjerice, britanski BBC lani je objavio da ce ukupni troškovi Papina cetverodnevnog posjeta Velikoj Britaniji biti oko 15 milijuna funti, bez troškova policije i osiguranja, od cega je polovicu placala država, što znaci da je tamošnje porezne obveznike Papin dolazak stajao više od 50 milijuna kuna.
Troškovi jednodnevnog boravka Benedikta XVI. u Španjolskoj, pak, prema agenciji Reuters, bili su procijenjeni na 3,7 milijuna eura, odnosno oko 26 milijuna kuna.
Pozivajuci se na te procjene, predsjednik udruge "David" Boris Stanojevic najavljuje prosvjed protiv dolaska Pape koji ce se održati dan uoci prvog dana posjeta, 3. lipnja, na zagrebackom Cvjetnom trgu.
Mirni prosvjed
- Želimo mirni prosvjed i zato nismo organizirali skup za vrijeme Papina boravka u Zagrebu. Ali, želimo poslati poruku. Država tvrdi da ce nam Benedikt XVI. pomoci oko ulaska u Europsku uniju, što je obicna floskula. A ako ga poziva Katolicka crkva, onda ona treba platiti njegov dolazak, istice Stanojevic, koji smatra da je organizacija Papina dolaska razbacivanje novcem u vrijeme kad je puno ljudi u zemlji siromašno.
No, anketa koju je proveo portal Križ života još tijekom veljace i ožujka pokazala je da jedna trecina onih koji su sudjelovali u ispitivanju doista smatra da bi posjet Benedikta XVI. trebala financirati Crkva. Deset posto misli da bi troškove trebala platiti država, a vecina od 55 posto da financije trebaju ici i iz crkvenog i iz državnog proracuna. A urednik Križa života Hrvoje Cirkvenec nada se barem da ce država dati završni racun.
- Troškovi se ne mogu znati u lipu, ali svatko iole ozbiljan mora znati koliko ce ga to otprilike koštati, istice Cirkvenec, koji vjeruje da država ima nekakvu procjenu, ali je ne želi javno iznijeti.
- Prije 16 godina nikome nije palo na pamet pitati koliko košta posjet Pape. No, društvo napreduje i od države ocekujem da u ovom slucaju bude transparentna jer se to tice njezinih gradana, poreznih obveznika, zakljucuje naš sugovornik.