Do kraja ljeta u Hrvatskoj bi se trebale provesti tri dokapitalizacije, u Hrvatskoj poštanskoj banci, Podravci i Petrokemiji, koje će za te tvrtke značiti svjež novac ili spas, ali će ujedno promijeniti i poziciju države u njihovoj vlasničkoj strukturi.
Ukupna vrijednost tih dokapitalizacija bit će barem milijardu i pol kuna, a država sasvim sigurno nema novac koji bi uložila i zadržala svoje postojeće udjele. Privatni sektor novac ima, ali pitanje po kakvim ga uvjetima želi uložiti ukoliko će država i dalje imati prevladavajući utjecaj, što bi bio slučaj s Petrokemijom ili HPB-om. Kad je u pitanju privatizacija Podravke, tu je interes privatnog sektora najmanje upitan, postojeći dioničari, među njima i mirovinski fondovi, svakako će biti zainteresirani za ulaganje u tu kompaniju. Prije odluke Skupštine koja bi trebala potvrditi odluku o pokrivanju gubitka od 520 milijuna kuna stvorenog na akvizicijama iz ranijih godina, spekuliralo se da bi ta dokapitalizacija mogla biti vrijedna i do sto milijuna eura.
Država će, ukoliko ne sudjeluje u dokapitalizaciji, izgubiti kontrolni paket u toj kompaniji, što ostalim vlasnicima vjerojatno ne bi smetalo. Ipak, u Vladi se trenutno procjenjuje da kontrolni paket u Podravci treba osigurati, što će u konačnici značiti izdvajanje između 100 i 150 milijuna kuna za sudjelovanje u tom postupku. Kako država novca nema, rješenje je kredit za koji bi zalog bile dionice Podravke.
Druga dva slučaja puno su teža. HPB se mora dokapitalizirati kako bi zadovoljio uvjet središnje banke o podizanju stope adekvatnosti kapitala i za to je nužno izdvojiti 550 milijuna kuna. Osim što državi takvo ulaganje znači novo zaduživanje i veći deficit, Europska komisija zatražila je i sudjelovanje privatnog kapitala u iznosu od 30 posto.
Sada se traže privatni ulagači, obavljeni su razgovori s nekoliko domaćih kompanija, među njima i Agrokorom, a svi ističu načelnu želju za sudjelovanjem u tom razgovorima, ali pitanje je tko je spreman uložiti nekoliko stotina milijuna kuna u banku u kojoj će i dalje glavnu riječ imati država. I ovdje se najizglednijim ulagačem čine mirovinski fondovi, no pitanje je hoće li njih Komisija tretirati kao dio javnog sektora, što se već događalo. Ukoliko se nađe rješenje koje bi zadovoljilo i Komisiju i središnju banku, državni udio u HPB-u će se smanjiti, ali će ona i dalje biti dominantna u vlasništvu i odlučivanju. (Jagoda MARIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU