Nakon prošlomjesečnog kraha aukcije trezorskih zapisa, kada investitori nisu pokazali nikakav interes za kratkoročno kreditiranje države, situacija je jučer bila potpuno drukčija.
Bojkot kratkoročnog zaduživanja države, pogotovo kad su banke u pitanju, tumačio se odgovorom na izglasavanje zakona o konverziji kredita iz švicarskih franaka u eure, a banke su objašnjavale da u akciji nisu sudjelovale jer i same trebaju likvidna sredstva za konverziju kredita.
Samo mjesec dana kasnije situacija je potpuno drukčija, banke su se vratile svom najvećem klijentu, državi, i bojkot je prestao, na što su vjerojatno utjecale i mjere HNB-a. Iako je država nudila pola milijarde kuna trezorskih zapisa, investitori su na kraju upisali čak 1,29 milijardi kuna, odnosno dva i pol puta veći iznos i to na godinu dana, uz kamatu od 1,5 posto. Država se tako u utorak uspjela zadužiti i za 390 milijuna kuna više nego što je tražila na posljednje dvije aukcije trezorskih zapisa.
Uz to, ponuda je bila četiri puta veća od potražnje pa se država mogla zadužiti za čak dvije milijarde kuna. Na kraju su u Ministarstvu financija odlučili odbiti sve ponude za zaduženje na tri ili šest mjeseci koje su pristigle u iznosima od 250 i 260 milijuna kuna i odlučili se samo za jednogodišnje zaduženje.
U priopćenju Ministarstva financija stoji i to da je oko 850 milijuna kuna, otišlo nebankarskom sektoru, a preostalih 440 milijuna kuna upisale su banke. No, kako su i preostali igrači na financijskom sektoru, osiguravajuća, mirovinska i leasing društva te investicijski fondovi uglavnom pod okriljem banaka, očito je da su banke prestale s bojkotom države. (J. MARIĆ/Novi list)