Iako je lani u Hrvatskoj pocinjeno svega po devet kaznenih djela povrede autorskih prava, Sabor je donoseci Zakon o kaznenom postupku (ZKP) prihvatio sugestiju radne skupine da se za to, ali i druga slicna djela koja se blago kažnjavaju, mogu primjenjivati posebne dokazne radnje - prisluškivati, pratiti te presretati i snimati racunalne podatke. "To zapravo znaci da država može prisluškivati bilo kojeg gradanina", rekao nam je profesor na Pravnom fakultetu Žarko Puhovski.
Naime, posebne dokazne radnje, kako se tajne mjere prikupljanja informacija zovu u novom ZKP-u, mogu se primjenjivati za tocno propisana kaznena djela navedena u zakonskom katalogu.
U taj popis su tako novim ZKP-om uz korupciju i organizirani kriminal te nedjela protiv spolnog cudoreda maloljetnika i djece uvrštena i ona protiv autorskih prava, uz uvjet da su pocinjena putem racunalnog sustava ili mreža. Za ta djela u pravilu je propisana blaga kazna, mahom minimalna novcana, a njima je kao nedjelo kvalificirano vec i "skidanje" poneke pjesme, filma ili softvera s interneta. Uvrštenje takvih djela u katalog onih predvidenih za pracenje i prisluškivanje stoga otvara vrata zloporabama.
- Nakon ovog, država bi mogla dozvoliti i prisluškivanje i pracenje gradana koji ne placaju racune Zagrebackog holdinga ili Konzuma. To se može i nazvati trijumfom kapitalizma nad ljudskim pravima, jer je takva zakonska promjena sigurno rezultat pritiska zainteresiranih kompanija. Postajemo slicni gospodarski najjacoj svjetskoj zemlji, Kini, koja ima neoliberalni kapitalizam bez zajamcenih ljudskih prava, smatra Puhovski.
Nije logicno da se kaznena djela koja se blago kažnjavaju strpaju u isti koš s onima za koja su dozvoljena najveca posezanja u ustavna prava covjeka i gradanina. Novim ZKP-om nije ništa bolje riješeno kako se postupa sa snimljenim materijalom jednom kad se više ne bude mogao koristiti kao dokaz. Dapace, u nekim drugim zakonima, primjerice onome o državnom odvjetništvu, dozvoljeno je osnivanje zbirki podataka do kojih se došlo u sklopu posla. Bez ograde da je to moguce, recimo, za teška i društveno opasna djela organiziranog kriminala, korupcije ili spolnog cudoreda na štetu maloljetnika.
Po novom ZKP-u - koji je od 1. srpnja stupio na snagu za "uskocke" predmete, a potpuno ce se primjenjivati od 2011. godine – istražni sudac je taj koji odreduje primjenu posebnih dokaznih radnji. To radi na temelju prijedloga državnog odvjetnika, a pritom je zakonski uvjet za njihovu primjenu da se istraga ne može provesti na drugi nacin.
No, državni odvjetnik u novom ZKP-u dobiva i pravo «pecanja» - da u slucaju neodgodive potrebe usmeno naloži, primjerice, prisluškivanje pa da onda taj nalog naknadno postavi i pisano. Do novog ZKP-a «pecati» je mogla samo Sigurnosno-obavještajna agencija, a to je, po kuloarskim glasinama, bila i njena ustaljena praksa, no potvrdu za ta govorkanja ne može se dobiti jer su sami nalozi koje SOA ishodi od Vrhovnog suda tajni.