Odgovarajući na optužbe da je ukidanjem porezne olakšice za kupnju prve nekretnine, koja je vrijedila za rabljene nekretnine, otežao mladim obiteljima rješavanje stambenog pitanja, ministar financija Zdravko Marić otkrio je da njegov kolega, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Lovro Kuščević, priprema zakon kojim će država subvencionirati kupnju prve nekretnine. Iz razgovora s ministrom Kuščevićem može se zaključiti da je riječ o modelu sličnom onome iz 2011. godine, u vrijeme dok je ministar graditeljstva u Vladi Jadranke Kosor bio Branko Bačić i kad je država četiri godine plaćala polovicu rate za kupnju prve nekretnine.
Uz napomenu da je riječ o tezama zakona, te da nacrt zakona mora proći svu propisanu proceduru usuglašavanja među resorima, ali i javnu raspravu, ministar Kuščević pojašnjava nam kako je plan da država u prvih nekoliko godina otplate kredita plaća polovicu rate, ali još ne želi otkriti koliko bi trajala subvencija u novom zakonu dok se ne dogovori konačan rok unutar svih ministarstava. Građani će na taj način moći kupiti prvu nekretninu, ali moći će računati na državnu pomoć i ako žele umjesto postojeće kupiti veću, koja je adekvatnija za njihovu obitelj. Uvjet je da su mlađi od 45 godina, što je stajalo i u prijašnjem zakonu o subvencioniranju stambenih kredita.
Rabljene nekretnine
Ministar Kuščević uvodi i dva značajna dodatka. On predlaže dodatnu pogodnost za obitelj koja nakon kupnje stana dobije novog člana, a to je produžetak roka u kojem će država plaćati polovicu rate. Uz to, subvencija će se moći dobiti i za rabljene nekretnine, a ne samo za novogradnju.
– Na taj način omogućili bismo da se subvencija koristi u svim mjestima u Hrvatskoj, odnosno i u manjim mjestima, gdje nije toliko zastupljena novogradnja. Mlade bi obitelji, primjerice, mogle kupiti već rabljenu kuću na otoku, u Slavoniji ili Lici, u mjestima gdje nema novoizgrađenih stambenih zgrada. Drugi cilj koji ćemo tako postići je urbana obnova – kaže Kuščević.
Osim što će za korisnike kredita, pa tako i subvencije, uvjet biti da su mlađi od 45 godina i da kupuju prvu ili adekvatnu nekretninu, ministar kaže da će se zakonom odrediti i maksimalna vrijednost nekretnine koja se kupuje te maksimalna cijena po kvadratu. Kredit će se moći podići na najmanje 15 godina.
– Nadam se da ćemo do kraja godine uspjeti uputiti zakon u proceduru, a čim on bude usvojen i stupi na snagu, Agencija za promet nekretninama će raspisati natječaj za banke koje žele sudjelovati u ovom projektu i na tim natječajnima će se odrediti maksimalna kamata za kredite koje će država subvencionirati. Vjerujem da će i banke biti zainteresirane i da bismo na kraju mogli postići i kamatu nižu od onih koje trenutno imamo na tržištu – kaže Kuščević.
Interes građana
Na pitanje ima li država osigurana sredstva za ovu poticajnu mjeru, ministar Kuščević odgovara da je za njezino provođenje u proračunu Ministarstva već predviđeno 35 milijuna kuna, a da će prva godina primjene pokazati i kakav je interes građana te hoće li trebati eventualno učiniti dodatne preinake.
U dvije godine, koliko su građani mogli podnositi zahtjev za kupnju stanova po tzv. Bačićevom modelu, uz subvenciju države kupljen je 2.251 stan. Tada je maksimalna cijena po kvadratu stana bila 1.900 eura, a maksimalan iznos kredita sto tisuća eura. Procjena je da su građani na tih sto tisuća eura u četiri godine subvencioniranja u prosjeku dobili 14 tisuća eura državne subvencije. Banke su tada, 2011. i 2012. godine, spustile kamate na maksimalnih 4,95 posto u prve četiri godine, što je bilo niže za barem jedan postotni poen od tada tržišnih cijena.
Zakon je vrijedio do kraja 2012. godine, a koalicijska Vlada Zorana Milanovića umjesto njega pokrenula je program POS+, koji se odnosio na novoizgrađene stanove čija je cijena bila do 1.400 eura po četvornom metru. U tom je programu bila sadržana odredba o 15 posto depozita potrebnog za dobivanje kredita. Država je kupnju stana subvencionirala s po 200 eura po kvadratu, a u Ministarstvu su procjenjivali da zahvaljujući manjim kamatama na sredstva koja se dobivaju od države, razlika u ukupno uplaćenom iznosu po završetku otplate može biti i do 28 posto. (Jagoda MARIĆ)