Po uzoru na talijanske antimafijaške zakone i americke zakone kojima se po organiziranom kriminalu udara ondje gdje je najosjetljiviji, odnosno po džepu, i Hrvatska bi do konca ove godine trebala dobiti zakon koji ce biti mocan instrument u borbi protiv kriminala, korupcije, ali i instrument ostvarenja pravde za sve one koji su ošteceni kriminalnim radnjama pojedinaca ili grupa.
Tako je ovoga tjedna Vlada u proceduru uputila zakon koji ce omoguciti ucinkovito oduzimanje protupravno stecene imovine. Taj je zakon ministarstvu i Vladi proslijedila radna skupina predvodena prof. dr. sc. Berislavom Pavišicem s rijeckog Pravnog fakulteta, vrhunskim strucnjakom za kazneno pravo.
U razgovoru s profesorom Pavišicem doznajemo, naime, poražavajuci podatak: "Jedne je godine u Hrvatskoj doneseno 800 presuda kojima je naloženo oduzimanje imovinske koristi, a ona je, vjerovali ili ne, oduzeta tek u cetiri slucaja.
Namjera ovog zakona jest da olakša i pojednostavi primjenu vec postojecih, da prisili kaznene sudove da koriste i provode ovršne zakone, da se u Hrvatskoj zaista pocne provoditi nacelo da nitko ne može zadržati imovinu stecenu kaznenim djelom. Danas smo suoceni s globalnim kriminalnim podzemljem koje ne poznaje granice i ovaj je zakon, izmedu ostalog, i jedan od instrumenata borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala", veli profesor Pavišic.
Po njegovim rijecima, naglasak zakona je na naknadi štete, odnosno imovinskopravnim zahtjevima, da Hrvatska ne bi postala eldorado kriminalcima koji odsluže pet mjeseci zatvora, ali zadrže sve što su stekli kaznenim djelima ili prekršajima.
Prema važecim zakonima, imovina za koju se sumnja da je stecena kaznenim djelom može se blokirati na pocetku kaznenog postupka, odnosno s pocetkom istrage, a oduzima se tek nakon pravomocnosti presude. Imovina se može oduzeti i supružniku, rodacima i svim onim "trecim" osobama na koje ju je okrivljenik "prepisao", odnosno i od onih koji su indirektno bili povezani s pocinjenjem kaznenog djela ili od njega imali neke koristi.
Pavišic pojašnjava da je nacrtom predloženo da se imovina oduzima vec na pocetku istrage i da njome upravlja Središnji ured za upravljanje državnom imovinom.
"Primjerice, vile, kuce i druge nekretnine bi se i prije pravomocnosti presude oduzele i dale u najam da se ne bi gubilo na njihovoj vrijednosti. Novac od najma polagao bi se na poseban racun, a ako osoba bude pravomocno proglašena krivom, novac bi se uplacivao u državni proracun. Ako je pak oslobodena, taj se novac zajedno s nekretninom vraca u njezino vlasništvo.
No, predvidena je i situacija u kojoj je osoba proglašena krivom, a oštecenici potražuju naknadu štete koju im je ta osoba prouzrocila kaznenim djelom. Predložili smo stoga da oštecenik po pravomocnosti presude preda Središnjem uredu imovinskopravni zahtjev. O odštetnom zahtjevu bi vec pri podizanju optužnice trebali brinuti državni odvjetnici pa bi ona trebala biti precizirana i sadržana u presudi", pojašnjava Pavišic konstatirajuci da bi ovaj zakon trebao utjecati i na nacin rada Državnog odvjetništva upotpunjujuci njegove dužnosti tako da ono iz kabinetskog postane operativno tijelo.
Osumnjicenici bi, pak, kao i dosad, sami dokazivali legalnost svoje imovine, odnosno da je nisu stekli kriminalnim radnjama. (Marica KOŠTA)
PROCITALI STE SKRACENU VERZIJU TEKSTA. VIŠE O OVOJ TEMI CITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLASA ISTRE OD SUBOTE 17. SRPNJA.