Opća korist, solidarnost, omogućavanje pristupa tržištu radne snage invalidima i ostalim marginaliziranim osobama, ravnoteža ekonomskih, ekoloških i društvenih ciljeva, dobrovoljnost djelovanja, reinvestiranje većeg dijela prihoda za dobrobit zajednice (a ne osobna korist i maksimiziranje profita) bitne su karakteristike društvenog poduzetništva, koje je bilo temom dvodnevne konferencije koja je jučer u prisustvu 40-ak društvenih poduzetnika, aktivista i stručnjaka počela u Dnevnom boravku pulskog Rojca.
Velik potencijal
U Hrvatskoj postoji oko sto društvenih poduzeća koje su većinom osnovali pripadnici civilnog sektora, a funkcioniraju kao trgovačka društva, zadruge (radničke, socijalne, stambene..), neprofitne organizacije, ustanove, zaklade, fondacije… S obzirom na iskustva europskih zemalja, društveno poduzetništvo u Hrvatskoj ima potencijal stvoriti oko 80.000 radnih mjesta.
Socijalno poduzetništvo iznova je aktualizirano nakon što je prošlog mjeseca usvojena Strategija razvoja društvenog poduzetništva u Republici Hrvatskoj od 2015. do 2020., za koju je kroz europske fondove osigurano 270,6 milijuna kuna. Usput, u europskim kompanijama je zaposleno na ovaj način 11 milijuna ljudi.
- Iako imamo puno ideja, nemamo razvijene kapacitete za društveno poduzetništvo na terenu. Nema dovoljno ljudi koji bi živjeli taj projekt i implementirali ga u stvarnost. Ključno je pitanje hoće li se ova strategija s 28 mjera provoditi, a to ovisi o nama. Moramo biti svjesni da nam tek predstoji pet do deset godina krvavog rada da to profunkcionira, rekao je Teodor Petričević, nezavisni savjetnik, trener i stručnjak na području društvenog poduzetništva iz CEDRA HR.
Pozivajući se na inozemna, posebno talijanska i britanska iskustva (u Italiji je u socijalnim zadrugama zaposleno 814 tisuća, a u Britaniji pola milijuna ljudi), u raspravi je istaknuto da velik dio financijske stabilnosti ovog sektora proizlazi iz javnih nabava odnosno propisanih socijalnih kriterija javnih nabava, bez kojih društvena poduzeća ne bi preživjela. Pohvaljeno je slovensko zakonodavstvo koje poduzeća gdje invalidi čine više od 50 posto radnika oslobađaju plaćanja doprinosa na plaće, i to za sve radnike, a ne samo za invalide.
Sanja Ostroški, trenerica i mentorica (također iz CEDRA HR) među glavne izazove ovog sektora navela je, među ostalim, vezanost uz potpore odnosno nisku razinu ekonomske samoodrživosti te probleme u javnoj percepciji društvenog poduzetništva - poduzetništvo se smatra korumpiranim, zadruge recidivom socijalizma, a civilno društvo nelegitimnim.
Vukomerić i etička banka
Sociolog Dražen Šimleša neformalno je i duhovito predstavio imanje Vukomerić, 25 kilometara udaljeno od Zagreba koje je nastajalo zadnjih 14 godina s naglaskom na korištenje prirodnih, recikliranih materijala poput ovčje vune s Paga, permakulturu, kuće od slame.
O projektu etičke banke, društvenog poduzeća u potpunom vlasništvu svojih korisnika čija se politika kreditiranja namjerava ravnopravno voditi ekološkim, društvenim i financijskim kriterijima, uz javno objavljivanje obrazloženja kredita kao i primanja zaposlenika, govorio je njen osnivač Goran Jeras.
Doc. dr. sc. Kristina Afrić Rakitovac, profesorica Fakulteta ekonomije i turizma pulskog sveučilišta istaknula je da bi sveučilišta trebala imati važnu ulogu u procesu stvaranja i prijenosa znanja o društvenom poduzetništvu, te da bi se cjeloživotni model obrazovanja trebao temeljiti na međusektorskoj suradnji sveučilišta, javne uprave, gospodarstva i nevladinih udruga, uz osnivanje posebnih centara kompetencija. (Zoran ANGELESKI)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU