Oko 1.200 žena koje su u mirovinu otišle po dvostupnom modelu - zbog cega u prosjeku mjesecno gube od 300 do 1.500 kuna, ovisno o tome jesu li imale manju ili vecu placu - uskoro ce moci zatražiti povratak u zajednicki stup medugeneracijske solidarnosti da bi im mirovina dostigla iznos na koji bi imale pravo da su ostale samo u prvom stupu. No, razlika im nece biti vracena.
Naime, dopunjen Zakon o mirovinskim osiguravajucim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, koji je izglasan krajem prošlog tjedna, ne osigurava povrat dijela mirovine za minulo razdoblje. Ove umirovljenice nemaju pravo na ta sredstva, iako su, dok su radile, iz svojih placa izdvajale jednak iznos kao i njihove kolegice koje su ostale u prvom stupu, s jedinom razlikom da nisu u državni proracun uplacivale svih 20 posto doprinosa vec 15, a preostalih pet posto u mirovinska osiguravajuca društva za drugi stup.
Isplativo samo za - menadžerice
Prema izracunu Hrvatske stranke umirovljenika, ove su žene time nepovratno izgubile više od 4,1 milijun kuna uzevši u obzir da su prve umirovljenice po dvostupnom modelu u mirovinu otišle još 2006. godine. Dosad se samo dvjema umirovljenicama isplatio drugi stup, a razlog je što su imale izuzetno visoke menadžerske place.
- Zamjeramo Vladi što nije reagirala ranije kad smo 2008. godine uputili zahtjev da se umirovljenicima, kojih je tada bilo svega 50-ak, smjesta omoguci povratak u prvi stup. Ova je vlast bila u potpunosti neosjetljiva na problem umirovljenica ciji je broj rapidno rastao, a koje su se, s pravom, osjecale prevareno i poniženo, kazao je Silvano Hrelja, predsjednik HSU-a.
Razlog nesrazmjera u iznosima mirovina nije samo to što su ove žene premalo godina štedjele u mirovinskim osiguravajucim društvima, vec i zbog restriktivne formule izracuna osnovne mirovine, a najviše jer su kao korisnice drugog stupa time ostale bez prava na dodatak na mirovine od cetiri do 27 posto, koji pripada tzv. novim umirovljenicima od 1999. godine naovamo. Hrelja smatra da se nepravda za 1.200 žena mogla ublažiti na nacin da im se priznao barem ovaj dodatak za razdoblje od kada su otišle u mirovinu.
Na primjeru umirovljenice koja je tijekom radnog staža imala prosjecnu placu, proizlazi da sada živi s mirovinom od 1.856 kuna, što je 24 posto manje od one koju bi imala da nije pristala pet posto doprinosa uplatiti u drugi stup. Po novom ce zakonu, koji joj omogucuje da svoju štednju prebaci iz mirovinskog osiguravajuceg društva u prvi stup, primati mirovinu od 2.436 kuna.
Fondovima veci dio kolaca
No, cak i umirovljenica s više nego dvostruko vecom placom od prosjecne nije profitirala od drugog stupa. Mirovina joj je 27 posto manja od one koju bi imala da se nije opredijelila za drugi stup. Sad ova umirovljenica prima 3.381 kunu, a kad zatraži povratak u prvi stup, narast ce joj na 4.623 kune.
Razlog niskih mirovina iz drugog stupa djelomicno se može pripisati i gospodarskoj krizi koja je utjecala na to da su prinosi mirovinskih fondova manji od ocekivanih. No, to nije sprijecilo fondove da iz ove skromne dobiti ostave sebi velik dio kolaca na ime troškova rada - od svog osnutka zaradili su svega pet milijardi kuna, a u isto vrijeme trošak sustava je bio cak 3,4 milijarde!
Dosad su samo žene oštecene jer su zbog godina staža prve stekle uvjete za prijevremenu mirovinu. Naime, žene su u prijevremenu mirovinu prije promjene zakona mogle s 55 godina, a muškarci sa 60, pa ce oni u mirovinu po drugom stupu tek za godinu ili više. No, i za njih postoji rješenje.
Izmjenama Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima omogucava se i da se ostale oko 93.000 osoba koje su se dobrovoljno upisale drugi stup, vrati u prvi stup ukoliko prilikom odlaska u mirovinu procijene da im je to povoljnije. Njihova ce se štednja iz mirovinskih društava, na jednak nacin kao i za 1.200 žena koje su vec u mirovini, prebaciti u državni proracun te ce penziju ostvariti po starom modelu.
Medutim, to pravo prelaska na povoljniju mirovinu pripada samo onima koji su 2002. godine, kada je uspostavljeno dvostupno mirovinsko osiguranje, imali izmedu 40 i 50 godina te su se za njega mogli dobrovoljno opredijeliti. Ostali koji su bili mladi te im je individualna kapitalizirana štednja nametnuta kao obavezna, mirovinu ce dobivati iskljucivo iz dva stupa, a time ti buduci umirovljenici ostaju bez prava na dodatak na mirovinu.
Kako do mirovine iz prvog stupa
U roku od 90 dana od stupanja Zakona o mirovinskim osiguravajucim društvima, umirovljenice koje žele prijeci u prvi stup trebaju podnijeti zahtjev mirovinskom društvu koje ce zatim obavijestiti nadležnu podrucnu službu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ukoliko umirovljenica nije sigurna da joj je mirovina veca povratom u prvi stup, od HZMO-a može zatražiti obracun.
Mirovina drugog stupa protuzakonito oporezivana
U prosincu 2010. godine umirovljenice su iz prvog stupa dobivale u prosjeku mirovinu od 1.965 kuna, a iz drugog stupa 107 kuna. No, zapravo nisu dobivale cak ni toliko. Država im je oporezivala s 12 posto mirovinu iz drugog stupa, zbog cega su im na racune u prosjeku stizale tek 94 kune. Silvano Hrelja upozorava da je to u suprotnosti sa zakonskim propisima, koji utvrduju porez na mirovinu samo ako ona prelazi 3.200 kuna. Medutim, cak i kad se pribroji iznos iz prvog stupa, za vecinu umirovljenica nije postojala osnova za oporezivanje.